Lista mogućnosti programa

Brojke ...

Ipos knjigovodstvo instaliran je kod 1400+ korisnika, koristi se za obrazovanje u 30+ škola i obrazovnih ustanova, koristi ga 50+ knjigovodstvenih servisa, u programu Ipos knjigovodstvo vode se knjige za više od 6000 poduzetnika.


Prikaži samo određenu grupu

    

Sveukupno mogućnosti u popisu: 148

Grupa: Sistem 27

Mogućnost off line rada u programu preko rutine izdvojenih lokacija

Firma ima poslovanje preko računala koja su fizički udaljena tako da nisu u stalnoj vezi.
Postoji
1) centar
2) prodajne lokacije i eventualno
3) knjigovodstvo
Ako se u centru nalazi i knjigovodstvena služba tada se tu rade sva knjiženja, ako ne tada se u centru rade poslovi veleprodaje i maloprodaje,a u lokaciji knjigovodstva se rade klasična knjiženja.

U prodajnim lokacijama se radi veleprodaja i/ili maloprodaja.

Periodično se iz centra u prodajne lokacije automatikom unose podaci koje inače određuje centar (artikli, cjenici i sl.), a iz prodajnih lokacija se u centar automatikom prenose svi podaci koje je prodajna lokacija napravila (računi, skladišta ...).

Podaci se mogu miješati jer se u svakoj lokaciji uključuje raspon brojeva koji se unose npr. lokacija 3 od 3 miliona na dalje, lokacija 5 od 5 miliona na dalje, lokacija 0 od 1 do 999 9999.

Periodično se iz centra svi ti podaci automatikom prenose u lokaciju knjigovodstva, a iz lokacije knjigovodstva se u centar prenose knjigovodstveni podaci.

Dakle u određenom trenutku je situacija u centralnoj lokaciji kao da su svi podaci (i iz lokacija i iz knjigovodstva) uneseni na jednom mjestu.
Sistem - id:3
Case sensitiv upute u programu, na webu, u pdf-u, video upute

Preko 1000 stranica uputa u formatu case sensitiv helpa preko tipke F1 u raznim dijelovima programa, iste upute se mogu vidjeti i na webu, u PDF formatu.
Desetak sati video materijala za rad s programom na webu.
Baza pitanja i odgovora na webu.
Tekuće aktualnosti na webu.
Sistem - id:4
Pretraživač svih menia unutar programa (800+ stavaka menia)

Poziva se klikom na ikonu povećala pri vrhu ekrana ili kraticom Ctrl+Q.
Upisivanjem teksta u ovo polje automatski će se prikazivati svi redovi (putanje menia) koji sadrže upisani tekst.
Sistem - id:6
Automatsko pozivanje prozora, grupa prozora, automatsko otvaranje prorzora kod pokretanja programa

U programu postoji mogućnost definiranja 20 grupa (0,1,2 ...9, A, B ...K) prozora. U svakoj grupi može biti proizvoljan broj prozora. Smisao tih grupa je da jednom (quick) tipkom ili pritiskom miša na ikonu (0,1,2...9), ili Ctrl+1 ... Ctrl+K možemo otvoriti jedan ili više unaprijed definiranih prozora.

Prozori koje smo automatski otvorili isto tako mogu imati unaprijed predefinirane veličine i pozicije gdje će se otvoriti, vidi Rad s prozorima, otvaranje, spremanje ...

Nazivi grupa prozora su otvoreni za izmjenu tako da nakon što se mišem pozicionirate iznad broja neke grupe vidite i naziv te grupe koji vas asocira koje ste prozore odredili za otvaranje u toj grupi.

Sve postavke koje napravite će se spremati u bazu posebnoza svakog korisnika.

Grupa prozora 0 je karakteristična po tome što će se prozori te grupe otvarati automatski prilikom pokretanja programa. Npr. ako želite da vam se svaki puta kada ulazite u program otvori i adresar poslovnih partnera i suradnika specificirajte te prozore.
Sistem - id:7
Prilagođavanje programa kroz parametre prilikom pokretanja programa

Određivanje korisnika za ulaz, tekuće godine i matične firme, stila izgleda programa, tip prikaza aplikacije SDI-MDI i dr.
Sistem - id:8
Promjena izgleda svih prozora u programu jednostavnim odabirom stilova

Stilovi programa (styles) omogućavaju promjenu izgleda cijelog programa u svim detaljima promjenom jedne opcije u postavkama od strane korisnika.

Promjena stila se odnosi na izgled naslova prozora (boja, oblik, veličina, font ...), izgled podloge i rubova prozora (uglati, zaobljeni ...) sa slikom ili bez, izgled polja za unos, tipke, meni i sve što se vizualno može vidjeti.

Osnovni stil je Windows stil tj. izgled programa će biti onakav kako je podešen u samim windowsima, promjenom stila u windowsima automatski će se mijenjati izgled samog programa Ipos knjigovodstvo, ako je u postavkama namješten neki drugi stil npr. Ipos Red tada će izgled programa biti isti bez obzira na stil u windowsima.

Sistem - id:9
Spremanje svojstava pojedinih prozora (položaj i veličina)

Svojstva se spremaju u tekuću bazu u programu.
Za svaki prozor možete dakle definirati njegov položaj i/ili dimenzije tako da se on kod svakog pozivanja prikazuje u istoj veličini i položaju.

Svaki korisnik na mreži može spremiti svoje postavke određenih prozora. Promjena postavki određenog prozora se može ostvariti novim spremanjem ili brisanjem postavki. Moguće je isto tako obrisati postavke svih prozora u programu.

Bitno je naglasiti da se spremanje postavki vrši i za svaki novi isti otvoreni prozor tj. ako otvorite tri prozora poslovnih partnera postavke se spremaju posebno za prvi, drugi i treći.
Dakle možete otvoriti jedan prozor partnera desno i jedan lijevo, a sve to automatski pozicionirano.

Za jedan isti prozor posebno se spremaju svojstva ako je on tipa MDI (unutar glavne forme), a posebno ako je SDI (samostalan prozor aplikacija izvan glavne forme).
Sistem - id:10
Baza od preko 1000 pitanja i odgovora korisnika

Svako pitanje koje korisnici postave i odgovor koji dobiju se evidentira u našem sustavu i automatski se prebacuje na web stranicu
Sistem - id:11
Mogućnost vremenski neograničenog rada u probnoj verziji

S prvom instalacijom na računalo program će biti u tzv. probnom modu. Probni mod vam omogućava da isprobate program prije nego se odlučite na kupnju.
U probnom modu rade SVE FUNKCIJE programa:

- svi moduli (financijsko, kupci, dobavljači, blagajničko, fakturiranje, robno-materijalno, ...)
- možete otvoriti stotinjak firmi
- možete otvoriti neograničen broj godina
- možete uključiti mrežni rad i povezati 10 radnih stanica
i dr.

U probnom radu je jedino ograničen broj dokumenata koji možete otvoriti u jednoj poslovnoj godini, ali možete otvoriti više partnera i više godina.
Sistem - id:12
Modovi prikaza prozora u programu kao MDI, SDI i kombinirano

Multiple Document Interface (MDI) je grafički korisnički prikaz u kojem se više prozora (child windows) otvara unutar jednog glavnog prozora (parent window, prozor aplikacije).
Single Document Interfaces (SDI) je prikaz u kojem su svi prozori pojedinačni kao zasebne aplikacije u windowsima dakle i glavni i pomoćni prozori.

U postavkama grupa Sistem je moguće odrediti 4 različita moda rada vezano za SDI, MDI prikaz

MDI
Ovo je standardni način prikaza prozora kakav je bio do sada u kojem se unutar glavnog prozora aplikacije otvaraju svi ostali prozori-dokumenti.
Kada je odabrana ova postavka u glavnom prozoru pri vrhu ekrana biti će oznaka MDI koja se neće moći promjeniti što znači da je jedino moguće otvarati prozore unutar glavnog prozora.

MDI-SDI
U ovoj opciji je moguća kombinacija prozora unutar i izvan glavne forme.
Kod aktivirane ove opcije kod ulaska u program pri vrhu glavnog prozora će biti oznaka IN-MDI (prekidač će biti isključen), svi prozori koje otvaramo će biti unutar glavnog prozora. Klikom na oznaku IN-MDI ona će se pretvoriti u OUT-SDI što znači da će svi prozori koje otvaramo biti izvan glavnog prozora programa i možemo ih slobodno razmještati po svim monitorima.

SDI-MDI
Ova opcija je kao i MDI-SDI samo što je kod ulaska u program inicijalno postavljeno OUT-SDI tj. prozori koje pozivamo će se otvarati izvan glavne forme tj. ako opciju isključimo-postavimo na IN-MDI sljedeći prozori će se otvarati unutar glavne forme.

SDI
Ova opcija znači da će se svi prozori otvarati izvan glavne forme i to se ne može promjeniti bez ponovne promjene postavke i ulaska u program.
Ovo je specijalni mod u kojem će se glavni prozor aplikacije inicijalno prikazati smanjen pri vrhu ekrana jer nema potrebe da bude veći obzirom da se u njemu neće otvarati nikakvi prozori tj. svi će biti zasebni izvan njega.
Sistem - id:13
PrintPreview svih izvještaja sa različitim mogućnostima manipulacije izvještajem

Ispis izvještaja na tekući pisač, poziv dijaloga za odabir tekućeg pisača, direktan ispis na mrežni pisač, ispis izvještaja na fax, broj kopija ispisa, collate opcija, duplex opcija, kriterij za ispis stranica (sve, samo tekuća, od do ...), ispis samo parnih ili neparnih stranica, export u različite formate (pdf, rtf, html ...), brzi export, odabir akcije nakon exporta (otvori explorer, otvori dokument, kopi u clipboard), podešavanje širine izvještaja, uvećanje smanjenje, import izvještaja, potpisivanje PDF verzije dokumenta digitalnim certifikatom
Sistem - id:14
Preko 400 različitih postavki programa preko kojih korisnik može mijenjati izgled i način rada s programom.

Sistemske postavke (prikaz željenih modula u izborniku, zabranjeni moduli pojedinim korisnicima, stilovi ...), programske postavke (način rada izdvojenih lokacija, načini generiranja adresa na dokumentima, podnožja računa, prikazi osoba, postavljanje tekućih pisača za ispis, podaci za ePoreznu, korisnikovi tekstovi ...), fiskalizacija (provjere interneta, CIS-a, potpisivanja ...), fakturiranje (određivanje kolona na računima, tekstova na računima, deviznih tekstova ...) , postavke glavne knjige, postavke poreznih evidencija, postavke temeljnica, postavke robnog knjigovodstva, postavke proizvodnje i servisa, pc blagajne, maloprodaje, postavke osnovnih sredstava, postavke obračuna dohodaka, postavke kadrovske evidencije, postavke HUB-ova, postavke dnevnika događaja, postavke poslovnih partnera, postavke mail programa, postavke kriptografije i dr.
Sistem - id:15
Mogućnost promjene izbornika u programu, kao klasičan roletni meni sa dodatkom glavnog izbornika ili sve opcije u jednom meniu

Pri samom vrhu prozora ispod naslova se nalazi glavni izbornik (meni), svaka od njegovih stavaka predstavlja jedan (knjigovodstveni) modul npr. Financijsko, Kupci, Dobavljači ...
Odabirom jedne od opcija glavnog izbornika otvara se podmeni sa opcijama za taj modul, podmeni može biti u dvije varijante koje možemo regulirati u postavkama u grupi sistem.

Prva opcija je da se meni pojavljuje kao klasičan roletni podmeni sa jednom kolonom opcija, a da se dodatni nivoi opcija otvaraju dodatnim klikom na pojedini naslov, ovo je klasična varijanta menia.

Druga opcija je da se odabirom pojedinog modula otvara panel sa svim opcijama (u najvećem broju slučajeva) koje su posložene u kolone i redove kao izvještaj, prednost ovakvog prikaza je taj što do svih opcija možemo jednim klikom miša bez otvaranja dodatnih menia, druga prednost je što imamo direktna uvid u sve opcije menia bez otvaranja svih opcija.

Kod otvaranja prozora imamo i dodatne pogodnosti:
- otvaranje prozora preko 10 grupa prozora koje možemo unaprijed predefinirati, vidi Određivanje prozora za automatsko pozivanje
- otvaranje prozora preko brzog tragača Ctrl+Q, vidi Pretraživač menia
Sistem - id:16
Mogućnost spremanja položaja i veličine kolona u svim tabelarnim prikazima

Tabelarni prikazi u programu se nalaze unutar formi, prozora i kako sam naziv kaže prikazuju podatke u vidu tabele tj. redova i kolona.
Inicijalni raspored i širina kolona je predodređen u samom programu do trenutka kada korisnik sam promjeni i redoslijed i širinu kolona.

Nakon što korisnik napravi određene promjene na kolonama tabele potrebno je klikom miša na ikonu u zaglavlju glavne forme (ikona sa disketom) potvrditi spremanje promjena, Korisnik može i obrisati spremljene promjene klikom na ikonu sa X-om. Ako u prozoru postoji više tabelarnih prikaza program će spremanje i brisanje napraviti za sve tabele bez obzira koja je trenutno aktivna.
Sistem - id:17
Ispis bilo kojeg tabelarnog prikaza kao izvještaj

Preko tipke u glavnoj formi (ili brze tipke F7) se iz bilo kojeg trenutno otvorenog prozora može dobiti u printPreview tj. na ispis ili export bilo koji aktivni tabelarni prikaz. Aktivni tabelarni prikaz je onaj na kojem smo trenutno pozicionirani.

Program će kao naslov izvještaja staviti naslov prozora u kojem se nalazimo.

Dakle ovdje se ne radi o klasičnom izvještaju koji su specifično rađeni za određenu svrhu nego samo o mogućnosti da se bilo koji tabelarni prikaz podataka u programu može dobiti na ispis tj. export.
Ispisivat će se samo oni redovi koji su prikazani u programu, ako smo naprimjer preko filtera napravili restrikciju prikaza redova.
Isto tako će se i kolone prikazati u redoslijedu i širini kako se nalaze u tabelarnom prikazu u prozoru, ako neki tabelarni prikaz ima više kolona npr. 20, na izvještaju će se prikazati samo kolone koje stanu na format A4 (portrait ili landscape), a ostale kolone neće biti vidljive. Ali zato možemo posložiti u tabeli kolone prije samog ispisa.
Sistem - id:18
Arhiviranje podataka unutar programa

Pomoćni program za kopiranje svih podataka u programu na disk ili vanjski medij, korisnik u postavkama može odrediti nakon koliko dana od zadnjeg arhiviranja želi dobivati poruku da se radi nova arhiva
Sistem - id:19
Datoteke sa podacima se vode odvojeno po poslovnim godinama i partnerima

Lako ih je prebacivati u druge instalacije, svake godine se otvaraju nove prazne datoteke sa kojima je brži rad
Sistem - id:23
Pri vrhu ekrana postoji oznaka tekućeg datuma koju korisnik može privremeno promjeniti i tako si olakšati unos knjiženja dokumentacije iz prošlih razdoblja

Prikaz tekućeg datuma u programu, dvostrukim klikom miša možete promjeniti datum.
Ne mijenja se datum u windowsima nego samo interni datum u programu

Sistem - id:24
Nakon ulaska u program korisnik se može jednostavno prebacivati između različitih poslovnih godina i/ili matičnih firmi

Logika samog knjigovodstva nameće logiku programa, a to je da se poslovne knjige vode nezavisno za svaku firmu i unutar nje za svaku poslovnu godinu.
Sa programom Ipos knjigovodstvo je moguće nezavisno voditi više firmi i naravno za svaku firmu više poslovnih godina.


U jednom trenutku možemo biti u samo jednoj firmi i jednoj njenoj poslovnoj godini. Ako bismo htjeli na ekranu uspoređivati podatke iz više firmi ili više poslovnih godina možemo pokrenuti još jednom program i u njemu neku drugu firmu ili godinu.

Firme za koje vodimo poslovne knjige zovemo matične firme, to su isto tako firme iz popisa poslovnih partnera-firmi.
Aktivna matična firma i godina se uvijek vide na tipki pri vrhu glavnog prozora. Pritiskom na tu tipku zapravo možemo pozvati prozor za rad sa matičnim firmama i poslovnim godinama.
Sistem - id:25
Jednostavna manipulacija otvorenim prozorima

Postavi tekući prozor unutar rubova radne površine, sve prozore postavi unutar rubova radne površine, posloži pregledno sve prozore, posloži prozore horizontalno, posloži prozore vertikalno, posloži prozore horizontalno, posloži sve smanjene prozore (ikone), smanji sve prozore kao ikone, povećaj sve prozore-ikone, maksimiziraj sve prozore, prebaci sve prozore na sljedeći monitor, zatvori sve prozore osim aktivnog, zatvori sve prozore
Sistem - id:26
Parametri kod pokretanja programa

Prilikom pokretanja progama moguće je program pokrenuti s određenim parametrima. Zadavanje parametara se vrši preko Shortcut opcije (kratica). Na samom desktopu (radnoj površini) se već nalazi jedan shortcut na program (to možete vidjeti po tome što ikona ima malu strelicu u donjem lijevom uglu).

Shortcut je pokazivač na program kao što je npr. bila BAT datoteka u DOS-u. Ako kliknemo desnim klikom miša na ikonu i odaberemo Properties opciju, a zatim shorcut u polju Target može pisati nešto kao "C:\Program Files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\Knjigovodstvo.exe" /ide:1 /loz:1 /par:2 /god:2000

Dakle prvi dio je putanja do programa, drugi dio su parametri programa koje možemo prepoznati po tome što počinju sa znakom / (forwardslash), npr:

- identifikacija korisnika, ako želimo automatski postaviti ovu identifikaciju prilikom ulaska
- lozinka korisnika, ako želimo da se automatski upiše lozinka za navedenu identifikaciju
- šifra firme, u koju ćemo inicijalno ući kod pokretana programa
- poslovna godina, u koju ćemo inicijalno ući kod pokretanja programa
Sistem - id:27
Automatski program za nadogradnju programa kojeg korisnici skidaju sa weba

Moguće je nadograditi čak i verzije programa Ipos knjigovodstvo od prije 25 godina na današnju verziju
Sistem - id:28
Program je moguće instalirati i običnim kopiranjem direktorija Ipos knjigovodstvo na drugo računalo, u jednokorisničkoj verziji će odmah raditi

Potrebno ga je dodatno otključati na webu ako se radi o registriranoj verziji
Sistem - id:29
Mogućnost zamjene postojećih konta novima i provjera upisanih konta
Simulacija unosa tipkovnice iz datoteke

Preko ove rutine možemo odsimulirati unos preko tipkovnice (tastature) s podacima koji se nalaze u nekoj datoteci.

Smisao svega je da ako imamo u vanjskoj datoteci veću količinu podataka, za koju bi bilo potrebno puno vremena da se unese u program ručno, da to možemo automatizirati. Ovo nije običan slučaj copy/paste nekog teksta jer je potrebno strukturirani tekst upisati u točno određena polja.

Sistem - id:34
Evidencija korisnika u programu sa raznim mogućnostima zabrana za određene firme i/ili poslovne godine, određivanje modula u koje mogu ući pojedini korisnici ...

Osobe koje su upisane da mogu raditi sa programom.
Popis korisnika nije u vezi sa aktivnom firmom. Ako želite uvesti novu osobu učinite to preko Popisa korisnika.

Popis korisnika može ažurirati samo korisnik s identifikacijskom šifrom 1 tj. nadzornik

Zabranjene firme i poslovne godine

U polje Zabranjene firme se upisuje popis šifri matičnih firmi koje su zabranjene za ulazak za tog korisnika, svaka šifra je odvojena zarezom.

U polje zabranjene poslovne godine se upisuje <= poslovna godina koja će za korisnika biti zabranjena u svim matičnim firmama, bez obzira da li su te matične firme zabranjene ili ne. Npr. ako je upisano 2015 to znači da korisnik neće moći ući u 2015. i sve starije godine tj. 2015, 2014, 2013, 2012 itd. do prve evidentirane godine.

U prozoru "Šifrarnici > Osnovni šifrarnici > Matične firme i poslovne godine" kada pojedini korisnik uđe u program neće mu biti vidljive zabranjene matične firme i poslovne godine. One su vidljive ostalim korisnicima kao i korisniku sa šifrom 1 nadzorniku.

Ova rutina je dodatni modul u programu Ipos knjigovodstvo, nije dio standardnih modula nego se kupuje zasebno.



Određivanje osobnog podsjetnika

Korisnik-nadzornik može u šifrarniku korisnika programa svakom korisniku posebno odrediti koji tip događaja će za njega biti podsjetnik za napraviti i podsjetnik s alarmom.

Objašnjenje: prilikom ulaska u program svaki korisnik se mora identificirati i upisati lozinku za ulaz, nakon što je korisnik ušao u program program će provjeriti da li je za njega osobno određen neki tip događaja kao podsjetnik i alarm, ako nije tada će mu se prikazati općeniti 10 i 15 tipovi događaja koji vrijede na nivou programa za sve korisnike.

Ako je nadzornik otvorio npr. tip događaja 110 Marko podsjetnik s alarmom i 115 Marko podsjetnik za napraviti i te događaje pridružio Marku u šifrarniku korisnika tada će se samo za Marka prikazivati podsjetnik i alarm sa šifrom 110 i 115.


Sistem - id:48
Popis ovlaštenja/zabrana za rad s programom

Nadzornik programa tj. osoba s identifikacijskom šifrom 1 može upisivati nove korisnike koji će raditi s programom i dodjeljivati im razne zabrane tj. ograničiti rad na samo određene dijelove programa.

Prozor zabrana ima 4 tabele:
popis korisnika koji su evidentirani u programu
popis zabrana koje su određene za tekućeg korisnika u prvoj tabeli
popis svih zabrana koje trenutno postoje u programu.
popis zabranjenih matičnih firmi i poslovnih godina

Dodatno svakom korisniku možete napraviti popis zabranjenih firmi i poslovnih godina u popisu korisnika programa.

Sistem - id:59

Grupa: Općenito 20

Podržana fiskalizacija u Hrvatskoj

Popis postupaka za rad sa fiskalizacijom

Ishođenje i preuzimanje "Aplikativnog digitalnog certifikata za fiskalizaciju" od Fine
Instalacija Aplikativnog i Root certifikata
Podešavanje programa Ipos knjigovodstvo za fiskalizaciju
Prijava Poslovnih prostora Poreznoj upravi
Fiskalizacija-prijava računa Poreznoj upravi
Općenito - id:1
Podržana fiskalizacija u BiH

Postoji desetak registriranih proizvođača/zastupnika fiskalnih sistema, program Ipos knjigovodstvo trenutno podržava uređaj (fiskalni pisač) Tremol T260F zastupnika KIMTEC d.o.o. (poslovnice: Vitez, Sarajevo i Banja Luka). Detaljnije informacije na webu www.kimtec.ba.
Općenito - id:2
Evidencija razne eksterne dokumentacije i povezivanje unutar programa (dnevnik događaja, ulazni računi, izlazni računi, glavna knjiga itd)

U raznim dijelovima programa postoje poveznice na vanjske datoteke različitih tipova (ekstenzija) bilo da se radi o tekstualnim dokumentima pdf, doc, rtf, txt ..., grafičkim datotekama bmp, jpeg, emf, wmf, png ..., web datoteke html itd.

Potpuno je nebitno o kakvom se dokumentu-datoteci radi jer će se datoteka otvarati sa nekim Windows programom koji je u Windowsima asociran (povezan) sa tim tipom datoteka. Npr. ako se radi o datoteci sa extenzijom .pdf datoteka će se otvoriti u programu Adobe Reader tj. u nekom pdf čitaču. Ako je datoteka neka slika npr .bmp otvorit će se u nekom programu za prikaz grafičkih datoteka.

Primjer poveznice iz programa je npr. popis ulaznih računa u saldakonti dobavljača, kada otvorimo Dobavljači>Dokumenti>Ulazni računi u tabelarnom prikazu će u koloni knjiženje za redove-račune koji imaju pridružen dokument biti grafička oznaka da postoji eksterni dokument izvan programa, u ovom slučaju bi logično bilo da je to ulazni račun.

Slika ikonice će asocirati na tip ekstenzije datoteke da se odmah vidi o kakvoj se datoteci radi.

Općenito - id:5
Korisnik samostalno otvara matične firme i poslovne godine, organizacijske jedinice, kontni plan, tarife poreza, početna stanja i sve ostale potrrebne šifrarnike bez pomoći programerske kuće
Eksport svih izvještaja u razne formate

HTML format (HTM)
Portable document format (PDF)
Rich text Word format (RTF-DOC)
Excel format (XLS)
Ascii tekstualni format (TXT)
Gif grafički format (GIF)
Jpeg grafički format (JPG)
Bitmap grafički format (BMP)
Windows enchanced metafile grafički format (EMF)
Windows metafile grafički format (WMF)
Quatro pro for Windows (WB1)
Lotus 123 (WK2)
Vektor graphics (SVG)
Simbolic link (SLK)
Portable network graphics (PNG)
Tagged image file format (TIF)
Quick report file format (QRP)
Data interchange format (DIF)
Način exporta

Izvještaj prikažemo u print preview prozoru (Prozor pregleda izvještaja) i odaberemo tipku za export.

Općenito - id:30
Grafički logo na memorandumu

Na dokumentima koji se šalju poslovnim partnerima kao što su računi, ponude, cjenici, izvodi otvorenih stavaka, skladišni dokumenti i dr. postoji nekoliko mogućnosti ispisa vlastite adrese.

- program sam generira oblik adrese iz podataka o partneru u datoteci poslovnih partnera
- korisnikov tekst 1, tj. korisnik sam u RTF formatu (odabir fonta, veličine, boje) kreira tekst adrese
- korisnikov tekst 2, obično se ostavlja prazno za umetanje memoranduma
- grafički logo, korisnik kreira grafičku koja se ispisuje umjesto adrese
Općenito - id:31
Fotografije u programu

U određenim prozorima u programu je moguće prikazati fotografije.
Konkretno to možemo u kadrovskoj evidenciji tj. prikazati fotografije djelatnika (prozor Popisa djelatnika).

Možemo isto tako prikazati fotografije artikala u prozorima: cjenik artikala i šifrarnik artikala.
Općenito - id:32
Import kontnog plana iz vanjske datoteke

Preko tipke Import je moguće importirati računski-kontni plan u program.

Naziv datoteke je proizvoljan, a nastavak je .CSV. Inicijalni direktorij gdje će program tražiti datoteku je 'disk:\IposPRIJENOS\Kontni plan'.
Zapisi datoteke za import moraju biti u formatu: konto; naziv_konta npr.

2; RAZRED 2 KRATKOROČNE I DUGOROČNE OBVEZE ...
20; Kratkoročne obveze prema povezanim društivima
200; Obveze prema povezanim društvima
2000; Obveze prema povezanim društvima za preuzete zalihe
...
Prije samog importa određujete neke parametre:

do kojeg nivoa konta program konto tretira kao sintetiku (inicijalno 3)
da li se prvi zapis tretira kao zaglavlje ili kao podatak
da li da se prije importa obriše kompletan postojeći kontni plan
oznaka da li da se umjesto upisa novih konta samo upisuje naziv 2 konta za dvojezični kontni plan, u tom slučaju datoteka izgleda isto jedino su nazivi na drugom jeziku
Općenito - id:43
Zamjena konta u cijelom programu

Uputa za promjenu postojećih konta novima

Postupak ...

- napravite arhivu cijelog programa
- Ispišite postojeći kontni plan na papir kako biste nakon što obrišete stara konta ista mogli specificirati u polju Stari konto za zamjenu
- u kontnom planu kroz operacije unos, izmjena, brisanje prepravite kontni plan želji, slobodno možete obrisati stara konta koja se više neće upotrebljavati
- u novom kontnom planu u polje Stari konto upišite konto koji će biti zamijenjen u proceduri automatske zamjene
- pokreniti proceduru u meniu Financijsko>Financijsko knjigovodstvo>Zamjena postojećih upisanih konta

u Odabiru akcije odaberite ...
- Zamjena starih konta u nova konta - program traži Stara konta i mijenja ih sa novim kontima nova konta
- Vrati stara konta umjesto novih konta - ako želite poništiti prethodnu akciju tj. tražite nova konta i mijenjate ih u Stara konta
- Simulacija zamjene bez upisa - neće biti nikakvih promjena nad podacima
- Provjera koja konta nedostaju u kontnom planu - da biste npr. provjerili da li sva konta koja su upisivana u knjiženja postoje u kontnom planuClosed npr. ako je netko zabunom brisao nešto u kontnom planu ili radio izmjene

Općenito - id:44
Mogućnosti složenih tarifa poreza od postojećih

Pravila složenih tarifa

Naziv same složene tarife treba ukazivati na sve poreze koji ga sačinjavaju npr. PDV+PP vina
Stopa složene tarife mora biti tako izračunata da daje isti rezultat kao i kad se primjenjuju pojedinačni porezi, npr. 25% za PDV+PP vina.
U ovom slučaju pdv i pp vina imaju istu osnovicu tj. prodajnu cijenu pa je 3% * osnovica + 22% * osnovica = 25% * osnovica.
Ako osnovica za poreze nije ista kao npr. kod poreza na luksuz 30% gdje je:
(30% * osnovica) + (osnovica+porez na luksuz) * 22% = 58,60% * osnovica

Dakle ukupna stopa složene tarife NIJE 30%+22%=52% nego 58,60% jer je osnovica za PDV: osnovica (prodajna cijena) + porez na luksuz.
Tarifa 1. osnovnog poreza je dakle šifra osnovnog poreza i mogu se unijeti sljedeće kombinacije:
nijedna
1. i 2.
1., 2. i 3.

Općenito - id:45
Razni tipovi poslovnih jedinica

Općenito sve poslovne jedinice firme se nalaze u jednom šifrarniku, ali se međusobno razlikuju po tipu. Tip poslovne jedinice određuje gdje će se u programu koristiti ta poslovna jedinica.

Poslovne jedinice mogu biti četiri tipa:

organizacijska (organizacijskog karaktera, nije ni radna ni skladište)
radna (pogoni, radne jedinice, gradilišta i sl.)
skladište (veleprodajna skladišta, skladišta materijala i sl.)
prodavaonica (koriste se isključivo u maloprodaji)
Radnu jedinicu ćemo koristiti isključivo u proizvodnji tj. kada otvaramo jedinicu pogona, gradilišta i sl.

Namjena je da materijal koji se troši u proizvodnji vežemo uz pojedinu radnu jedinicu. Radna jedinica NE VODI ZALIHE na njoj se zalihe samo troše tj. evidentiraju kad izlaze iz poslovne jedinice tipa skladište.

Skladišnu jedinicu koristimo kada želimo otvoriti skladište artikala, materijala, proizvoda i dr. u robno-materijalnom knijgovodstvu.

Namjena ove jedinice je dakle vođenje zaliha po nabavnim cijenama.

Jedinica tipa prodavaonica predstavlja kao što i njen naziv kaže prodavaonicu u maloprodaji. Ovaj tip jedinice koristimo isključivo za otvaranje prodavaonica. U prodavaonicama vodimo zalihe po maloprodajnim cijenama.

Organizacijska jedinica su zapravo sve ostale jedinice koje nisu radna, skladište i prodavonica. Organizacijske jedinice koristimo npr. kod evidencije prihoda i troškova po jedinicama to je Uprava i sl.
Općenito - id:46
Tečajne liste u programu koje služe za automatsko preračunavanje domaće valute u bilo koju stranu valutu
Podjedinica mjere / količina podjedinice mjere

Podjedinice mjere i količine podjedinice mjere ćemo objasniti slikovito na primjeru: ako prodajete pločice i vodite ih u komadima možete oformiti podjedinicu mjere m2 i upisati koliko m2 ima jedna pločica, na fakturi vam program može izračunati za svaku stavku koliko je to m2.

Pločice kupaonske 25x25 cm (31,25m2) kom 500 Možete i obrnuto ako pločice vodite po m2 program će vam na računu izračunati koliko je to komada.

U drugom slučaju podjedinica mjere može biti pakovanje, u tom slučaju u količinu podjedinice mjere upisujete koliko komada pločica ima u pakovanju.

Općenito - id:51
Količine tovarnih jedinica mjera

šifrarniku tovarnih jedinica mjera možete definirati nazive za te jedinice mjera. To su npr. volumen u m3, masa u kg, broj paleta i sl., korisnik sam određuje koje će to jedinice biti.

Kod ispisa tovarnog lista program će količine artikala pomnožiti s tovarnim količinama, npr.
Uredska fotelja, jedinica mjere komad. Tovarne količina: 0,5m3; 30kg; 0,25paleta.
Ako na tovarnom listu imamo 50 komada fotelja tovarne količine će biti: 25m3; 1500kg; 12,5 paleta.

Ovi podaci nam služe da bismo odredili kapacitet prijevoznog sredstva koje je potrebno za prijevoz artikala na tom tovarnom listu.

Ako vam je lakše upisivati npr. koliko fotelja ide na jednu palete npr. 4, tada upišite u broj paleta 4, pritisnite tipku 'K' (konvertiraj) na tipkovnici i program će broj 4 pretvoriti u broj 0,25, i obratno.

Općenito - id:52
Evidencija serijskih brojeva

Serijski broj (S/N) je oznaka na artiklu koja ga u skupini istih artikala jednoznačno određuje, to je nekakav skup alphanumeričkih znakova i nalazi se negdje na artiklu gdje se ne može skinuti bez vidljivih oštećenja kao zaštita od promjene serijskog broja.

Koristi se kod artikala koji su po svojoj prirodi takvi da je bitno da se svaki komad može jednoznačno označiti. Npr. kruh, mlijeko, kapa i slično su artikli kod kojih ne označavamo svaki pojedini komad, što ne znači da ne bismo mogli, ali za to nema praktične svrhe ili nije ekonomski isplativo ili je tehnički teško provedivo.

Karakteristike artikala koji se označavaju serijskim brojevima bi bile

veća financijska vrijednost
potreba za praćenjem svakog pojedinog komada artikla
potreba za servisiranjem artikla i dr.
U programu se evidencija serijskih brojeva nalazi u modulima Fakturiranje, Robno-materijalno, Pc kasa, Maloprodaja zalihe.

To je zapravo šifrarnik serijskih brojeva kao proširena verzija šifrarnika artikala.

U šifrarniku serijskih brojeva se za svaki pojedini artikl otvaraju podšifre tj. serijski brojevi, to je tablica u kojoj imamo broj zapisa koji je jednak broj artikala x broj serijskih brojeva, a to može biti veliki broj.


Općenito - id:54
Evidencija serija, LOT brojevi, šarže ...

Osim evidencije serijskih brojeva gdje vodimo evidenciju o svakom pojedinom komadu nekog artikla (npr. mobitel, bušilica) u nekim djelatnostima postoji potreba i za vođenjem evidencije o serijama.

Neki to zovu serija, neki LOT number, neki šarža.
Smisao svega je da se određena količina nekog artikla, serija, mora moći evidentirati kod ulaza na skladište i pratiti kod izlaza iz skladišta. Dakle od koga smo i kada kupili određenu količinu, seriju, tog artikla i kada smo i kome sve prodali artikle iz te serije, tzv. SLJEDIVOST.


Općenito - id:55
Nivo šifrarnika artikala i usluga

Šifrarnik artikala i usluga je na nivou partnera što znači da je on vidljiv na isti način u svim poslovnim godinama tekućeg partnera, međutim kad smo u nekom drugom poslovnom partneru (ako vodimo knjige za više firmi u programu) tada je taj šifrarnik drugačiji.

Ako nam se tokom godina (2000, 2001, 2002 ...) u šifrarniku artikala nagomilaju artikli koje više ne koristimo u 2005. godini, ili ako u 2005. godini imamo potpuno novi asortiman artikala tada je nepraktično u pregledu imati stare artikle.

U tom slučaju možemo iskoristiti mogućnost spuštanja šifrarnika artikala na nivo poslovne godine. U donjem statusnom redu prozora šifrarnika artikala i usluga možemo vidjeti informaciju na kojem nivou je taj šifrarnik za tekuću poslovnu godinu (Nivo programa ili Nivo poslovne godine).

Program kod svakog upita za prikaz artikala prvo gleda u direktorij sa podacima za tekuću poslovnu godinu, ako tamo ne pronađe šifrarnik artikala onda gleda u direktorij sa skupnim podacima za tekućeg partnera.

Općenito - id:56
Klasifikacije artikala i usluga

Pod klasifikacijom (nomenklaturom) artikala podrazumijevamo podjelu svih artikala-usluga (dalje samo artikala) na odre?ene skupine.

O poduzetniku ovisi kakvu ae podjelu usvojiti za svoje artikle. Ta klasifikacija kasnije može služiti za razna grupiranja, kod izvještaja i sl.

Unosi se klasifikacija i opis klasifikacije.

Općenito - id:57
Normativi artikala i usluga

Pojam normativa koristimo kod složenih artikala i usluga. Sam pojam normativa se obično veže za proizvodnju određenih proizvoda gdje normativ predstavlja količine manjih elemenata koje sačinjavaju proizvod tj. neki veći element.

U programu IPOS knjigovodstvo normativi se mogu koristiti u razne svrhe zato je primjerenije koristiti pojam složenih i jednostavnih artikala i usluga.

Složeni artikl/usluga - onaj artikl/usluga koji se sastoji od više drugih artikala i/ili usluga

Jednostavni artikl/usluga - onaj artikl/usluga koji se ne sastoji od manjih dijelova, ali može i ne mora sačinjavati neke složene artikle.

Mogućnosti upotrebe složenih artikala i usluga

Svi oni koji ne žele koristiti normative ne moraju tj. neka ne upisuju elemente u prozoru normativa.

Fakturiranje u veleprodaji

Pozivanjem složenih artiklala i usluga na računima i predračunima možemo npr. ispisati te dokumente tako da im se ispod regularnih stavaka (složenih artikala i usluga) prikažu i elementi od kojih su sastavljeni (šifra, naziv, jed. mjere i količina bez cijena). To je moguće mijenjati za ispis svakog pojedinog računa.

Računi i otpremnice

Ako je uključena opcija da se iz računa automatski generira otpremnica tada će se automatski razdužiti elementi složenih artikala i usluga, a ne složeni artikli. Tu radnju je moguće regulirati preko posebne postavke u fakturiranju.

Narudžbe

Ako želimo napisati narudžbu za veći broj artikala u proizvodnji tj. materijala možemo na narudžbi pozivati samo složene artikle, a program će u narudžbu puniti materijale za izradu tih proizvoda

Otpremnice i izdatnice

Prilikom upisa stavaka za razduženje skladišta ako program detektira da se radi o složenom artiklu ili usluzi ponudit će nam razduženje skladište za elemente tog artikla/usluge.

PC blagajna

Ako na maloprodajnom računu fakturiramo složene artikle tada je moguće skladište za promet određenog razdoblja razdužiti za elemente artikala i usluga. Može se regulirati posebnom postavkom.

Proizvodnja

Ovdje se normativi koriste u punom smislu riječi, ali ne samo kao normativ materijala već i kao normativ resursa (ljudi i strojeva) te općih troškova konverzije koji svi zajedno čine proizvodnu cijenu proizvoda.
Općenito - id:61
Evidencija aktivnosti korisnika u programu

U programu je omogućeno evidentiranje aktivnosti korisnika.Svaki korisnik koji ima dopuštenje rada s programom je evidentiran od strane nadzornika programa u posebnom šifrarniku.

Pri ulasku u program korisnik se predstavlja svojim imenom i upisuje svoju lozinku (koju samo on zna), na taj način program zna tko je ušao u program i sve što taj korisnik radi se evidentira na njegovom imenu.

Evidentira se većina važnih akcija: početak i kraj rada s programom, ulaz i izlaz iz prozora, unos, izmjena, brisanje, ispis i slične stvari.Ova evidencija se ne ispisuje na pisač jer nema smisla ispisivati stotine ili tisuće stranica.
Umjesto toga postoji mogućnost filtriranja, moguće je definirati jedan ili više uvjeta da se prikažu samo željeni podaci.

Nadzornik programa (ili direktor) može otvoriti jedan ili više prozora s Evidencijom aktivnosti i promatrati što se događa u programu.Svakih nekoliko sekundi se vrši osvježavanje podataka tako da promatrač može u realnom vremenu vidjeti da je netko napravio taj i taj račun, da je netko obrisao taj i taj podatak, da je promjenio nešto u tom i tom partneru i sl.
Općenito - id:62

Grupa: Glavna knjiga 12

Način rada sintetika i analitika kao što je školski sistem knjigovodstva

Razlikujemo sintetičko knjigovodstvo (glavnu knjiga) i analitičko knjigovodstvo.

Sintetičko knjigovodstvo ili glavna knjiga je evidencija gdje putem sintetičkih konta dobivamo podatke koji daju opći uvid u stanje i kretanje vrijednosti sredstava i izvora sredstava.

Ti opći ili zbirni podaci nisu dovoljni za efikasno rukovođenje i upravljanje firmom. Npr. za nabavnu službu nisu dovoljni samo podaci o tome kolike su ukupne zalihe materijala (to iskazuje sintetički konto Zalihe materijala), već su potrebni i podaci o tome koje vrste materijala, u kojoj količini i vrijednosti ima na zalihama da bi se znalo koliko kojeg materijala treba nabaviti za nesmetani tok proizvodnje. Isto tako nisu dovoljni podaci koje iskazuje sintetički konto Dobavljači o tome kolike su ukupne obveze prema dobavljačima, već su potrebni točni podaci koliko kojemu dobavljaču i po kojoj osnovi dugujemo.

Da bismo mogli naplatiti potraživanje od kupaca, nije dovoljan podatak o ukupnom dugovanju svih kupaca koje iskazuje sintetički konto Kupci, već nam trebaju podaci o tome koji kupac koliko duguje.

Za dobivanje tih detaljnih podataka vode se analitičke evidencije, gdje se putem analitičkih konta zbirni podaci sintetičkih konta raščlanjuju na njihove sastavne dijelove. Zato kažemo da je analitička evidencija detaljan pregled stanja i rezultata iskazanih u sintetičkoj evidenciji.

Analitičke evidencije spadaju u pomoćne knjige, a sintetički konti vode se u glavnoj knjizi.
Glavna knjiga - id:20
Automatski, ručni ili kombinirani početni saldo glavne knjige

Upis početnog stanja na samom početku vođenja poslovanja sa programom se mora uraditi ručno preko dokumenta sa šifrom 1 Početno stanje.
Upis početnog stanja obavezno mora ići preko tog dokumenta. Datum samog početnog stanja nije bitan kao što nije bitno niti kada je to početno stanje napravljeno.

Ručni upis početnog stanja se obavlja kroz dnevnik glavne knjige kao i svaki drugi dokument temeljnica.

Automatsko početno stanje možemo upotrijebiti ako u računalu postoje podaci prethodne godine iz koje želimo prenijeti početno stanje.

Postupak:

odabir godine iz koje prenosimo početno stanje
odabir dokumenta (računalo odabire)
upis datuma dokumenta početnog stanja (najčešće 1.1)
upis opisa knjiženja u dnevniku
odabir tipke Prijenos
Glavna knjiga - id:63
Automatsko zatvaranje konta glavne knjige

Postupak:

upis konta za zatvaranje, u pravilu klasa 4 ili klasa 7
upis dokumenta (Opća temeljnica glavne knjige)
datum dokumenta
opis knjiženja
nakon završenog zatvaranja kroz izmjenu knjiženja dnevnika saldo zatvaranja prebaciti na željeni konto
Glavna knjiga - id:64
Automatski import bankovnih izvoda

Automatski import izvoda iz vanjske datoteke

Na internet stranici banke možete pronaći opciju za skidanje (download) datoteke pojedinog izvoda u formatima FINA TXT i SEPA XML Camt053.
Datoteke su čitljive u NotePadu tj. XML Notepadu u windowsima.

U postavkama grupa Glavna knjiga je potrebno odrediti tip datoteke izvadaka koji će program importirati: TXT ili XML.

U Sepa XML Camt053 datoteci izvadaka je moguće imati proizvoljan broj izvadaka i to za jedan datum više računa, za jedan račun više datuma, program će kod importa prema podacima glave dokumenta kojeg knjižimo pokušati pronaći u datoteci točan izvadak za import.

Nakon ulaska u knjiženje dokumenta tipa Izvod kod upisa stavaka izvoda će biti raspoloživa i tipka AutoUpis.
Odabirom te tipke će se otvoriti prozor za traženje datoteka bankovnih izvoda.

Lokacija gdje će program tražiti datoteke s bankovnim izvadcima je prvo 'disk:\IposPRIJENOS\Bankovni izvadci' i na kraju 'disk:\IposPRIJENOS'. Disk je onaj na kojem je instaliran program.

Glavna knjiga - id:65
Mogućnost da korisnik formira svoje prilagođene izvještaje-obrasce glavne knjige

Korisnički izvještaji

To su izvještaji koje korisnik samostalno kreira za sve ostale potrebe u poslovanju. Korisnik može koristiti šifre izvještaja od 2001 do 32000 za kreiranje vlastitih izvještaja.

Postupak:

1. u šifrarniku izvještaja obrazaca otvoriti novu šifru (npr. 2001 na dalje) i naziv izvještaja
2. u prozoru za kreiranje redova izvještaja kreirati redove za novokreiranu šifru
3. u izvještajima ispisati izvještaj (naravno ako ima podataka u glavnoj knjizi)
Kreiranje redova izvještaja:

redni broj
Redni broj kako će se red pozicija ispisati na izvještaju. Ako želimo promijeniti položaj nekog reda na izvještaju promijenimo mu broj u neki drugi te nakon toga izvšimo renumeraciju brojeva da budu po redu.
pozicija
Ima funkciju u samom programu da šifrira red, preko pozicije se možemo pozvati na taj red dok smo u nekom drugom redu
tip pozicije-reda
1 naslov - program ovdje ništa ne izračunava, na izvještaju se samo ispisuje tekst opisa pozicije
2 suma pozicija - program će kod ovih redova zbrajati pozicije koje su nabrojane
Kombiniranje zbrajanja i oduzimanja možete ostvariti na način da određenu poziciju upišete s predznakom minus.

3 suma konta - u redu koji ima ovaj tip program će u glavnoj knjizi pretraživati iznose konta koji su nabrojani u popisu
4 iznos - ovdje možete upisati konačan iznos za taj red, program ništa ne računa
5 umnožak pozicija - program će pomnožiti pozicije koje su nabrojane u popisu pozicija
redoslijed izračuna (nivo pozicije)
Nivo pozicije može biti 0, 1, 2, 3, 4 i 5. Koristi se kod tipa pozicije 2 (suma pozicija) i 5 (umnožak pozicija) da bi se odredilo koje pozicije će se izračunati prije, a koje poslije.

Predefinirani izvještaji

U samom meniu će biti predefinirani nazivi (šifre) nekih karakterističnih izvještaja, a za koje većinom postoje predlošci kao što su gore navedeni.
Šifre predefiniranih izvještaja u meniu će biti šifre predložaka uvećani za 1000 tj. od 1001 do 2000, npr. 11 + 1000 = 1011 Bilanca stanja - veliki korisnici.
Predefinirani izvještaji bi bili:

1011 Bilanca stanja - veliki poduzetnici
1012 Bilanca stanja - mali poduzetnici
1013 Bilanca stanja - statistika godišnji
1021 Račun dobiti i gubitka - veliki poduzetnici
1022 Račun dobiti i gubitka - mali poduzetnici
1023 Račun dobiti i gubitka - statistika godišnji
1031 Prijava poreza na dobitak
1041 Tromjesečni statistički izvještaj
1051 Izvještaj o novčanom tijeku - direktna (izravna metoda)

Glavna knjiga - id:66
Automatski grafovi iz korisničkih izvještaja

Radi se o grafovima koji se automatski kreiraju na osnovu generiranih korisničkih izvještaja, to su trenutno korisnički izvještaji u glavnoj knjizi, fakturiranju u veleprodaji, pc kasi maloprodaje.

Program će nakon ispisa korisničkog izvještaja na osnovu tipova redova automatski kreirati stablo strukture svih nivoa pozicija i podpozicija.

1naslov - program ovdje ništa ne izračunava, na izvještaju se samo ispisuje tekst opisa pozicije

2 suma pozicija - program će kod ovih redova zbrajati pozicije koje su nabrojane

3 suma konta - u redu koji ima ovaj tip program će u glavnoj knjizi pretraživati iznose konta koji su nabrojani u popisu

4 iznos - ovdje možete upisati konačan iznos za taj red, program ništa ne računa

5 umnožak pozicija - program će pomnožiti pozicije koje su nabrojane u popisu pozicija



Odabirom pojedine pozicije u strukturi automatski će se prikazati graf za tu poziciju. Ako pozicija sadrži podpozicije tada će se vidjeti odnos svih podpozicija, ako je pozicija sa konačnim iznosom tj. nema podpozicija tada će se moći vidjeti samo njeni iznosi tokom godine u mejsečnom prikazu.

Grafikone je moguće dodatno prilagoditi opcijama: 3d prikaz, vidljiva podloga, prikaz legende, prikaz tekstova naslova, dužina oznaka, redoslijed (originalno, uzlazno, silazno), vrsta podataka za prika (naziv, stopa, vrijednost).

Export grafikona je moguć u formate BMP, GIF, JPG, PNG, EMF.

Ispis grafikona ide prvo na printPreview gdje je moguće dodatno podešavanje stranice.

Glavna knjiga - id:67
Analiza financijskih pokazatelja u glavnoj knjizi

Analizu financijskih pokazatelja poslovanja možete koristiti kao automatske pokazatelje u programu, ali za to je potrebno napraviti određene pripreme ili predradnje.

Korisnici koji su do sada koristili tzv. Korisničke izvještaje u glavnoj knjizi (Financijsko>Financijsko knjigovodstvo>Kreiranje korisničkih izvještaja-obrazaca) imaju riješeno 90% posla. Vidi Korisnički izvještaji-obrasci koje korisnik kreira

Postoje tzv. Predlošci za korisničke izvještaje koji se ažuriraju kod svake nadogradnje i služe više za kopiranje u nove izvještaje koje onda korisnik može doraditi (šifre 1-1000), Predefinirani izvještaji (1001-2000) imaju svoje definirano mjestu u meniu programa, a Korisnički izvještaji (šifre 2001-32000) su isključivo izvještaji koje korisnici kreiraju sami.

Svaki korisnički izvještaj se sastoji od redova koji svaki za sebe sadrže informacije kako izračunati iznos za taj red, koji će mu biti naslov i dr., svaki red isto tako ima svoju šifru reda koja se zove Pozicija, slično kao pozicije na obrascima završnog računa (Bilanca, Račun dobiti i sl.).

Financijski pokazatelji poslovanja su brojevi (iznosi, koeficijenti) koji se dobiju iz matematičkih formula, parametri u tim formulama su razne ekonomske kategorije (kratkotrajna imovina, novac u banci, prihodi od prodaje i dr.), a što su zapravo razne pozicije iz izvještaja.

Ovdje nećemo objašnjavati kako se može definirati korisnički izvještaj i njegovi redovi (pozicije) i krenut ćemo od pretpostavke da ste izvještaje definirali, napominjemo da su korisnički izvještaji specifični kod svakog korisnika programa (pa i za isti izvještaj npr. Bilancu) jer se oni definiraju na osnovu Kontnog plana, a koji opet svaki korisnik definira sam tj. razlikuje se od druge firme barem u nekim sitnicama.

U Postavkama Glavne knjige podgrupa Financijski pokazatelji se nalazi popis osnovnih ekonomskih kategorija koje su potrebne u formulama za izračunavanje Financijskih pokazatelja. vidi Postavke glavne knjige - financijski pokazatelji

Za svaku kategoriju je potrebno definirati (reći programu) u koji korisnički izvještaj (šifra izvještaja) treba gledati i koje pozicije treba zbrojiti ili oduzeti da bi dobio iznos te kategorije (Ukupna aktiva, Bruto dobitak, Operativni dobitak ...), dakle koji izvještaj i koje šifre pozicija sa tog izvještaja, za svaku kategoriju se može definirati drugi izvještaj npr. Bilanca, Račun dobiti i gubitka i dr.

U postavkama dakle možemo definirati više pozicija za kategoriju tj. ne moramo na izvještaju imati konkretnu poziciju koja predstavlja određenu kategoriju već to može biti zbroj više različitih pozicija koje međusobno odvajamo znakom zareza.

Kada smo to definirali pokrenemo npr. Financijsko>Analiza poslovanja>Pokazatelji likvidnosti i u novootvorenom prozoru odaberemo tipku Izračun ..., program će za unaprijed definirane formule pokazatelja likvidnosti (vidi niže) prvo gledati u Postavke financijskih pokazatelje da vidi za svaku pojedinu kategoriju u kojem korisničkom izvještaju će je tražiti i koje pozicije sa tog izvještaja treba zbrajati ili oduzeti.

Ako ste odabrali više godina za analizu program će se prebacivati u svaku pojedinu godinu i za svaku od njih raditi izračun svih kategorija.

Kada program izračuna za svaku godinu osnovne kategorije tj. parametere formula tada pristupa izračunavanju konačnih formula npr. Koefijent tekuće likvidnosti =kratkotrajna imovina / kratkoročne obveze.

Za vrijeme izračuna program će o svemu raditi detaljne zabilješke u tabu Matematički prikaz podataka pa možete nakon izrade grafikona matematički provjeriti izračun vidi Primjer Matematičkog prikaza. Grafikon se prikazuje u tabu Grafički prikaz podataka.


Glavna knjiga - id:68
Simulator korisničkih izvještaja poslovanja

Simlatorom korisničkih izvještaja bismo mogli simulirati razne situacije u poslovanju, raditi scenarije optimističnih ili pesimističnih predviđanja za sljedeće mjesece, jednostavnim unosom/izmjenom podataka u određenim mjesecima možemo odmah vidjeti promjene u cijelom izvještaju.

Kako je broj korisničkih izvještaja gotovo neograničen neograničene su i mogućnosti što se sve može simulirati sa simulatorom.

Sljedeća svrha bi recimo mogla biti kada radimo obrasce završnog obračuna i neke pozicije je potrebno (regularno) promjeniti samo za tu svrhu tada je to jednostavnije napraviti u simulatoru izvještaja nego knjiženjem u dnevniku glavne knjige.
Glavna knjiga - id:69
Simulator Brutto bilance poslovanja

Simlatorom Brutto bilance bismo mogli simulirati razne situacije u poslovanju, raditi scenarije optimističnih ili pesimističnih predviđanja za sljedeće mjesece, jednostavnim unosom/izmjenom podataka možemo odmah vidjeti promjene u cijelom izvještaju.

Sljedeća svrha bi recimo mogla biti kada radimo obrasce završnog obračuna i neke pozicije je potrebno (regularno) promjeniti samo za tu svrhu tada je to jednostavnije napraviti u simulatoru Brutto bilance nego knjiženjem u dnevniku glavne knjige.
Glavna knjiga - id:70
Grafikoni glavne knjige

Graf prihoda, troškova i dobiti; grafikon kretanja sredstava, grafikon prihoda, troškova i dobiti pita graf
Glavna knjiga - id:71
Izvještaji glavne knjige

Financijsko > Izvještaji > Dnevnik glavne knjige (XML)
Financijsko > Izvještaji > Kartice glavne knjige
Financijsko > Izvještaji > Izvod iz knjigovodstva
Financijsko > Izvještaji > Bruto bilanca (XML)
Financijsko > Izvještaji > Prihodi i troškovi za menadžere
Financijsko > Izvještaji > Bilanca stanja - mali poduzetnici (XML)
Financijsko > Izvještaji > Račun dobiti i gubitka - mali poduzetnici (XML)
Financijsko > Izvještaji > Bilanca stanja - srednji i veliki poduzetnici (XML)
Financijsko > Izvještaji > Račun dobiti i gubitka - srednji i veliki poduzetnici (XML)
Financijsko > Izvještaji > Izvještaj o novčanom tijeku - direktna (izravna) metoda (XML)
Financijsko > Izvještaji > Bilanca stanja - statistički godišnji izvještaj (XML)
Financijsko > Izvještaji > Račun dobiti i gubitka - statistički godišnji izvještaj (XML)
Financijsko > Izvještaji > Tromjesečni statistički izvještaj (XML)
Financijsko > Izvještaji > Godišnja prijava poreza na dobitak (XML)
Financijsko > Izvještaji > Brutto bilanca korisnički SIMULATOR (XML)

Glavna knjiga - id:83
Automatsko kopiranje raznih iznosa kod knjiženja glavne knjige kao pomoć kod unosa

Npr. kod knjiženja nekog dokumenta sa lijeve strane imamo pregled dugovnog i potražnog prometa te salda konta na kojeg se odnosi knjiženje, isto tako ispod polja za unos imamo trenutne iznose ukupno za knjiženje i saldo, dok se nalazimo u polju Duguje ili Potražuje dvostrukim klikom miša na bilo koji gore navedeni iznos možemo automatski upisati taj iznos umjesto ručnog prepisivanja.

Na taj način možemo npr. proknjižiti mjesečni obračun pdva u glavnoj knjizi, a da ne upišemo ručno niti jedan iznos.
Glavna knjiga - id:84

Grupa: Saldakonti kupaca 9

Dokumenti u saldakontiju

U saldakontiju kupaca i dobavljača postoje četiri vrste dokumenata.

računi
knjižne obavijesti
plaćanja
storna
Svako knjiženje (upisivanje) na neki dokument se automatski upisuje u dnevnik kupaca (dobavljača), kartice partnera i temeljnice. Ekran za unos dokumenta može biti sa i bez protustavaka za glavnu knjigu, regulira se postavkama za tekućeg partnera.

Unosi plaćanja tj. izvodi nemaju protustavaka za glavnu knjigu jer se taj dokument u izvornom obliku upisuje u glavnu knjigu pa se automatski prenose stavke plaćanja u saldakonti.

Stornirani dokumenti su označeni u ekranskom i tabelarnom prikazu.
Saldakonti kupaca - id:72
Import izlaznih računa u saldakonti

Preko ove opcije u programu možemo importirati izlazne račune u saldakonti kupaca iz neke vanjske datoteke
Saldakonti kupaca - id:73
Automatsko povezivanje ponuda/predračuna sa uplatama kupaca

Ako koristite modul Fakturiranje u veleprodaji imate mogućnost automatskog pronalaženja ponude/predračuna koji je kandidat za kreiranje računa na osnovu te uplate.

Postupak

Nakon odabira reda sa uplatom uplate kliknete na tipku Ponude, otvorite će se novi prozor "Fakturiranje > Fakturiranje u veleprodaji > Predračuni" ili postojeći ako već postoji takav.

Uplata kupca koju ste odabrali može imati tri statusa:
- može biti potpuno otvorena
- može biti djelomično zatvorena
- može biti potpuno zatvorena

Program će u prozoru sa predračunima pronaći sve aktivne predračune za kupca čiju ste uplatu odabrali i napraviti sljedeće akcije:

1. Ako za tog kupca ne postoji niti jedan aktivni predračun program će to javiti u poruci i vratiti vas natrag u prozor uplata kupaca

2. Ako za tog kupca postoji predračun iz prethodnog koraka, ali je uplata koju ste odabrali potpuno zatvorena (sa nekim računom) program će to javiti u poruci i samo vas pozicionirati na prvi aktivni predračun tog kupca, u protivnom program ide na sljedeći korak.

3. Program će proći sve aktivne predračune toga kupca i pokušati pronaći predračun koji ima istu oznaku zatvaranja tj. poziv na broj primatelja kao što ima i uplata.

Da podsjetimo, prilikom izdavanja predračuna na njemu je naveden model plaćanja (tekst prilikom plaćanja pozovite se na broj odobrenja ...), ako izvode banaka upisujete automatskim importom u glavnu knjigu automatski će se upisivati i poziv na broj plaćanja.

Ako program pronađe takav predračun pozicionirat će se na njega i otvoriti prozor za kreiranje računa, u polje Uplaćeni iznos će upisati iznos koji će biti :
- ukupan iznos predračuna ako je slobodni iznos uplate (iznos uplate - potrošeni iznos uplate) veći ili jednak iznosu predračuna
- slobodni iznos uplate ako je on manji od iznosa predračuna

Ako program ne pronađe ide na sljedeći korak.

4. Program ponovo prolazi sve predračune i traži onaj koji ima isti iznos kao i uplata kupca. Ako pronađe takav predračun program otvara prozor za kreiranje računa i upisuje uplaćeni iznos slobodne uplate (iznos uplate - potrošeni zatvoreni iznos).

Ako program ne pronađe takav predračuna ide na sljedeći korak.

5. Program prolazi kroz sve predračune i pozicionira se na prvi aktivan za tog kupca u polje Uplaćeni iznos će upisati iznos koji će biti :
- ukupan iznos predračuna ako je slobodni iznos uplate (iznos uplate - potrošeni iznos uplate) veći ili jednak iznosu predračuna
- slobodni iznos uplate ako je on manji od iznosa predračuna
Saldakonti kupaca - id:75
Saldakonti prijenos temeljnica

Prijenos temeljnica se ne mora obavezno napraviti automatski, korisnici koji to žele mogu i ručno upisati temeljnicu u glavnu knjigu. Nema nikakve razlike u konačnici između automatskog i ručnog prijenosa temeljnica.

I kod automatskog i kod ručnog prijenosa je bitno da se u glavnoj knjizi koriste dokumenti koji su za to predviđeni.

51 _Kupci automatska temeljnica izlaznih računa
52 _Dobavljači automatska temeljnica ulaznih računa
Prilikom rada u saldakontiju (ako je uključn rad sa temeljnicama) program će provjeravati da li gore navedeni dokumenti imaju knjiženja i koji su im redni brojevi. npr. ako u glavnoj knjizi postoji dokument _Kupci automatska temeljnica izlaznih računa sa brojevima 1 i 2 (dakle dvije temeljnice), prilikom knjiženja u kupcima tekuća temeljnica će dobiti redni broj 3. Ako ručno upišemo temeljnicu sa brojem 5 u glavnu knjigu tekuće knjiženje u saldakontiju kupaca će dobiti redni broj temeljnice broj 6 i sl.
Saldakonti kupaca - id:76
Saldakonti početno stanje

Početna stanja nemaju protustavke za glavnu knjigu jer su ona već u glavnoj knjizi unijeta kroz početno stanje glavne knjige. Kada unosimo početno stanje za npr. jednog partnera tada to možemo napraviti na tri načina:

1. da za tog partnera unesemo samo njegov saldo (računa ili plaćanja) dokument će imati neki nepostojeći redni broj
2. da unesemo sve otvorene dokumente, ali ne s izvornim iznosima nego samo sa otvorenim iznosom
3. da unesemo sve otvorene dokumente u svojim izvornim iznosima koji če činiti to početno stanje
Početno stanje može biti ručno i automatsko, sva tri načina možemo unijeti ručno, automatski se mogu unijeti samo 2. i 3 način. Ručno početno stanje je i jedino moguće onda kada ne postoje podaci prošlih poslovnih godina u računalu.

Unos ručnog početnog stanja se vrši kroz standardne prozore računa, obavijesti, plaćanja, potrebno je samo na tim prozorima uključiti opciju unos kao početno stanje.

Ako u tekućoj poslovnoj godini već imate upisne stavke početnog stanja tada ne možete koristiti metodu automatskog početnog stanja nego samo ručne izmjene i unosi. Ako želite koristiti automatiku tada morate prvo obrisati sve stavke početnog stanja u prozorima računa, plaćanja i knjižnih obavijesti, a to su dokumenti koji u Pojedinačnom prikazu nemaju temeljnice, a u tabelarnom prikazu umjesto broja temeljnice piše PS.
Saldakonti kupaca - id:77
Zatvaranje stavaka saldakontia

Zatvaranje stavaka, računa i plaćanja, je i glavni razlog vođenja saldakontija. Kroz razne izvještaje otvorenih stavaka pratimo kome smo i koliko dužni, tko je nama i koliko dužan.
Nema ograničenja u broju plaćnja koja zatvaraju jedan račun ili u broju računa koji zatvaraju jedno plaćanje.

Zatvaranje stavaka je izvan knjigovodstvena evidencija pa stavke možemo po potrebi zatvarati i otvarati. Zatvaranje stavaka ima i svrhu kod automatskog početnog stanja da u novu godinu prenesemo samo otvorene, a ne sve stavke ili npr. samo saldo.

Vrste zatvaranja:

1. Ručno zatvaranje

Vizualno zatvaramo stavku po stavku u željenom iznosu, program kontrolira da li je saldo računa ili plaćanja dovoljan za međusobno zatvaranje.

2. Automatsko zatvaranje istih POZIVNIH OZNAKA kod računa i plaćanja

Radi se o pozivima na broj kod virmana. Na računu kupcu navedemo koji broj da stavi u polje poziva na broj kod plaćanja, kada dobijemo izvod zap-a prema tom broju znamo što nam je kupac platio.

Pozivne oznake mogu biti brojevi ugovora, brojevi računa, predračuna i sl.

Za razliku od virmana gdje te oznake mogu biti samo brojevi u programu to mogu biti i brojevi i slova.

Na dokumentima se to polje zove 'Oznake za zatvaranja'.

Pokretanjem zatvaranja program će po pojedinim partnerima pretraživati dokumente dok ne nađe neki koji ima slobodan iznos za zatvaranje, zatim traži plaćanje sa istom pozivnom oznakom koje ima slobodan iznos, međusobno ih zatvori za najveći mogući iznos. Preostale vrijednosti (ako ih ima) od tog računa ili plaćanja koristi kod daljeg zatvaranja.

3. Automatsko zatvaranje računa i plaćanja koje imaju IDENTIČNE IZNOSE

Pretražuju se svi računi i plaćanja za po partnerima i zatvaraju samo oni koji imaju slobodan cjelokupan iznos, i naravno ako su ti iznosi jednaki.

4. Automatsko zatvaranje SVIH RAČUNA i plaćanja unutar jednog partnera

Ovu metodu koristimo ako nam nije bitno da je plaćanje x zatvaralo baš račun y, program će zatvoriti sve što se da zatvoriti na nivou jednog partnera.
Saldakonti kupaca - id:78
Ispis izvještaja u raznim valutama

U izvještajima gdje postoje opcije za ispis u

domaćoj valuti
cijeli izvještaj u jednoj stranoj valuti
svaki partner u svojoj stranoj valuti
program će prema odabranoj opciji sve kunske iznose preračunavati prilikom samog ispisa izvještaja.

Izvještaj u domaćoj valuti

Iznosi dokumenata svih partnera će biti prikazani u domaćoj valuti

Cijeli izvještaj u jednoj stranoj valuti

Program će cijeli izvještaj ispisati u tečajnoj listi i valuti koja je određena u šifrarniku poslovnih partnera kod matične firme za koju vodimo knjige. Ako taj te podatke nismo definirali program će sve uzimati tečaj 1=1.

Svaki partner u svojoj stranoj valuti

Program će prilikom ispisa gledati u šifrarnik poslovnih partnera i provjeriti koja tečajna lista i valuta je određena kod svakog partnera i prema tome preračunavati iznose svih dokumenata tog partnera. Za onog partnera kod kojeg nije upisana tečajna lista i valuta uzet će podatke od matične firme, ako niti tamo ništa nije definirano uzet će tečaj 1=1.

Dakle kod partnera gdje je definirana valuta EUR kartica će biti u EURIMA tj. u USD ili nekoj drugoj valuti.

Za matičnu firmu definirajte domaću valutu KN tečaj 1=1, za sve ostale domaće firme ne morate definirati ništa jer će za njih vrijediti podaci iz matične firme. Za sve ostale partnere koji imaju neku stranu valutu upišite tečajnu listu i valutu.
Saldakonti kupaca - id:80
Grafikoni saldakonti

Grafikon ostvarenog prometa - linijski i stupčasti
Grafikon ostvarenog prometa - pita graf
Grafikon najvećih N kupaca-dobavljača
Usporedni grafikon prometa kupaca i dobavljača
Saldakonti kupaca - id:81
Izvještaji saldakonti

Kupci > Izvještaji > Dnevnik kupaca
Kupci > Izvještaji > Kartice kupaca
Kupci > Izvještaji > Prometi i salda kartica
Kupci > Izvještaji > Temeljnice računa
Kupci > Izvještaji > Specifikacija temeljnice računa po kontima
Kupci > Izvještaji > Specifikacija temeljnice računa po knjiženju
Kupci > Izvještaji > Specifikacije dokumenata po kontima
Kupci > Izvještaji > Kartice zatvaranja
Kupci > Izvještaji > Izvod otvorenih stavaka
Kupci > Izvještaji > Rokovi dospjeća plaćanja
Kupci > Izvještaji > Kašnjenja plaćanja po danima
Kupci > Izvještaji > Izjave o prijeboju (kompenzaciji)
Kupci > Izvještaji > Obrazac OPZ-STAT-1 (XML ePorezna)
Saldakonti kupaca - id:82

Grupa: Saldakonti dobavljača 2

Import ulaznih računa u saldakonti

Preko ove opcije u programu možemo importirati uzlazne račune u saldakonti kupaca iz neke vanjske datoteke
Saldakonti dobavljača - id:74
Šifrarnik za automatska knjiženja ulaznih računa saldakonti dobavljača

Knjiženje konta u stavkama temeljnica dobavljača za glavnu knjigu tj. kontiranje možete automatizirati na način da u šifrarnik zabilježite karakteristične situacije kod pojedinih tipova knjiženja. Šifra tipa knjiženja se upisuje u glavi ulaznog računa i taj tip se koristi neposredno nakon spremanja glave, a prije knjiženja stavaka.

Npr. Kancelarijski materijal, telefoni, reklame, gorivo i dr.

Za svaki tip knjiženja otvarate jednu šifru i dodjeljujete smisleni naziv, npr.

šifra: 1
naziv: Kontiranje troškova za kancelarijski materijal
stavka1:
tip iznosa: iznos s porezom
D/P: potražuje
konto: 2200
koeficijent: 1
stavka2:
tip iznosa: porez
D/P: duguje
konto: 1400
koeficijent: 1
stavka3:
tip iznosa: iznos - porez
D/P: duguje
konto: 4010
koeficijent: 1
Dakle programu za svaku stavku određujemo koji konto će upotrijebiti, koji iznos, dugovna ili potražna strana i koeficijent s kojim će množiti iznos.
Saldakonti dobavljača - id:79

Grupa: Fakturiranje u VP 9

Razne mogućnosti rabata na računima

Postoje više načina automatskog unosa rabata:

1) Unaprijed predefinirana stopa rabata za pojedinog kupca za sve artikle/usluge
2) Definiranje rabatnih grupa za artikle/usluge i određivanje stopa za svaku pojedinu rabatnu grupu za sve kupce zajedno
3) Definiranje rabatnih grupa za artikle/usluge i određivanje stopa za svaku pojedinu rabatnu grupu, ali za svakog kupca pojedinačno
4) Kombinacija načina 2 i 3 gdje za neke kupce definiramo stope za određene rabatne grupe, a za sve ostale kupce odredimo stope rabatnih grupa zajedno
Fakturiranje u VP - id:38
Cassa-sconto na računima

Cassa-sconto
Polje cassa-sconto ispunjavamo na način da upisujemo jedan ili više uvjeta sconta tj. popusta za prijevremeno plaćanje. Prvi uvjet upisujemo tako da prvo upišemo broj dana odgode plaćanja zatim znak "=" i onda stopu cassa sconta, više upisanih uvjeta razdvajamo znakom točka zarez ";". Iza broja dana možemo slobodno upisati riječ dana, iza stope možemo slobodno upisati znak postotka, program će to znati prepoznati. Program će uvažiti i upis koji ima samo dani=stopa; dani=stopa itd.

1. primjer: 10 dana = 15%; 20 dana = 7,5%; 30 dana = 3%

2. primjer: 10d = 15%; 20d = 7,5%; 30d = 3%

2. primjer: 10=15; 20 = 7,5; 30 = 3

Ako za određenog partnera upišemo cassa sconto tada će se on primjenjivati na tog partnera, ako za nekog partnera nisu upisani uvjeti cassa sconta tada će se primjenjivati uvjeti upisani u matičnoj firmi.
Fakturiranje u VP - id:39
Odgoda plaćanja na računima

Broj dana odgode plaćanja

Kod izrade računa u modulu fakturiranje u veleprodaji pozivom određenog kupca će se inicijalno datum dospjeća povećati od datuma računa za taj broj dana. Ako kupac nema specificiran broj dana odgode plaćanja tada će se upotrijebiti broj dana odgode plaćanja koji vrijedi za sve kupce.

Broj dana odgode plaćanja koji vrijedi za sve kupce se određuje kod partnera (matične firme) koji zapravo izrađuje račun tj. ako trvtka npr. Kraš radi račune tada pod njenim brojem dana odgode plaćanja možemo upisati broj dana odgode plaćanja koji će se pridružiti svakom kupcu koji nema specificiran taj broj.

Fakturiranje u VP - id:40
Tolerancija kašnjenja

Broj dana tolerancije zakašnjenja

U popisu zabranjenih radnji za pojedinog korisnika programa je moguće zabraniti izradu računa za kupca koji kasni s plaćanjem. Problem nastaje kada naš stalni kupac kasni npr. 1 ili 2 dana i ne može mu se radi toga napraviti račun. Upisom broja dana tolerancije u ovo polje npr. 5, program će još 5 dana nakon dospjeća plaćanja dozvoljavati izradu računa i tek šesti dan će zabraniti izradu.

Ako želimo za sve kupce generalno upisati broj dana tolerancije kašnjenja tada ćemo svim kupcima ostaviti broj dana nula, a u matičnoj firmi upisati taj broj dana. Kupcima koji imaju upisani neki broj se primjenjuje taj kriterij.

Fakturiranje u VP - id:41
CRO-SCAN nacionalno rješenje kodiranja roba promjenjivog sadržaja i cijene

Problematika kodiranja i označavanja robe za trgovačku mrežu svodi se na najjednostavniji oblik tj. komadnu robu gdje svaki artikl-komad ima svoj EAN13 kod. Međutim postoji velik broj proizvoda u industriji prerade mesa, peradi, ribe, sireva i dr. čiji krajnji proizvod se ne može plasirati na tržište u komadnom obliku.

Npr. narezana i vakumirana salama, svaki paket ima svoju težinu, a samim tim i drugačiju cijenu.

EAN-INTERNATIONAL je ostavio EAN-13 sa prefiksom 2 za internu upotrebu, što znači da ako igdje vidite EAN13 kode koji počinje sa brojem 2 radi se o internom kodu (na području jedne države) jer kod niti jedne države ne počinje sa 2. Hrvatska je 385.

CRO-SCAN kodovi se dodjeljuju u istoj simbologiji kao i EAN13 tj. ima istu dužinu i zadnju kontrolnu znamenku, ali EAN13 predstavlja proizvod nepromjenjivih karakteristika dok se sa SCAN kodom označava proizvod kojemu se mijenja npr. masa.

Moramo razlikovati proizvođače i trgovce, proizvođači svoje proizvode plasiraju na području cijele države i zato od države trebaju dobiti točno određeni kod, a trgovci osim EAN i SCAN kodova proizvođača u svojoj trgovini mogu koristiti posebne SCAN kodove koje su razvili interno za svoj lanac trgovina, važno je da njihov interni kod ne smije doći u neku tuđu trgovinu jer bi se pomiješali sa internim kodovima te druge trgovine.

Fakturiranje u VP - id:49
Boce i povratne naknade

Evidencija povratne naknade kod fakturiranja
Fakturiranje u VP - id:53
Izvještaji u fakturiranju

Fakturiranje > Izvještaji > Ispis računa
Fakturiranje > Izvještaji > Ispis predračuna
Fakturiranje > Izvještaji > Ispis narudžbi
Fakturiranje > Izvještaji > Ispis tovarnih listova
Fakturiranje > Izvještaji > Ispis računa-kalkulacija
Fakturiranje > Izvještaji > Ispis predračuna-kalkulacija
Fakturiranje > Izvještaji > Rekapitulacija prodaje po artiklima
Fakturiranje > Izvještaji > Rekapitulacija prodaje artikla po kupcima
Fakturiranje > Izvještaji > Top lista prodaje artikala
Fakturiranje > Izvještaji > Rekapitulacija ponuda po artiklima
Fakturiranje > Izvještaji > Popis cjenika
"Fakturiranje > Izvještaji > Popis narudžbi"
Fakturiranje > Izvještaji > Cjenik artikala-usluga (XML)
Fakturiranje > Izvještaji > Popis artikala i usluga (XML)
Fakturiranje > Izvještaji > Popis klasifikacija
Fakturiranje > Izvještaji > Ispis ulaznih kalkulacija
Fakturiranje > Izvještaji > Pregled otpremnica po računima
Fakturiranje > Izvještaji > Evidencija serijskih brojeva
Fakturiranje > Izvještaji > Izvještaj o prodaji
Fakturiranje u VP - id:126
Grafikoni u fakturiranju

Fakturiranje > Grafikoni > Grafikon ostvarenog finan. prometa - stupčasti i linijski
Fakturiranje > Grafikoni > Grafikon ostvarenog finan. prometa * usporedba po godinama * stup. i lin.
Fakturiranje > Grafikoni > Grafikon ostvarenog prometa po mjesecima - pita graf
Fakturiranje > Grafikoni > Grafikon ostvarenog količinskog prometa tokom godine
Fakturiranje > Grafikoni > Grafikon "N" najprodavanijih artikala -pita graf
Fakturiranje > Grafikoni > Grafikon "N" najprodavanijih grupa artikala - pita graf
Fakturiranje > Grafikoni > Grafikon "N" najprodavanijih artikala - stupac graf
Fakturiranje > Grafikoni > Grafikon "N" najvećih kupaca - pita graf
Fakturiranje > Grafikoni > Grafikon "N" najvećih kupaca - stupac graf

Fakturiranje u VP - id:127
Mogućnosti rezervacija artikala

Izradom predračuna automatski se radi rezervacija artikla
Fakturiranje u VP - id:128

Grupa: Robno-materijalno 12

Neograničeni broj skladišta

Robno-materijalno knjigovodstvo je knjigovodstveni modul u kojem se vodi skladište artikala. U programu IPOS knjigovodstvo:

skladište se vodi po nabavnim cijenama
broj skladišta je neograničen
materijali za proizvodnju i artikli za prodaju su u istom popisu-šifrarniku
zalihe se vode po metodi prosječnih cijena
Kod izrade određenog skladišnog dokumenta program automatski ažurira kartice artikala, dnevnik, automatsku evidenciju zaliha i temeljnice za glavnu knjigu (kod uključene postavke).
Robno-materijalno - id:129
Automatska evidencija stanja zaliha robe

Slikovito gledano radi se zapravo o jednoj evidenciji (bilježnici) koju program vodi. Program za svaki artikl na svakom pojedinom skladištu zapiše promjenu koja se dogodila npr. prilikom nabave artikla Ormar na skladištu 1, program evidentira na skladištu 1 novu količinu tog artikla, ako postoji neka zaliha program na osnovu stare zalihe i nove nabave množi sve cijene sa količinama i dolazi do nove prosječne nabavne cijene i tako kod svake promjene.

Na taj način čak i kad neki artikl ima tisuće promjena na kartici program nam u trenutku daje njegovo količinsko stanje, prosječnu nabavnu cijenu i financijsko zaduženje.
Robno-materijalno - id:130
Export-import stavaka dokumenta

Moguće je na tekućem ili na bilo kojem udaljenom računalu exportirati dokument prijenosnicu tj. njene stavke u vanjsku datoteku.
Robno-materijalno - id:131
XML export robnih dokumenata

U Robno-materijalnim dokumentima u zaglavlju postoji tipka Exp XML čijim odabirom pokrećeme export tekuće pozicioniranog robno-skladišnog dokumenta u XML datoteku.
Robno-materijalno - id:132
Automatski prošireni XML export konsolidiranog stanja zaliha VP+MP

Ovaj podmodul omogućuje export u XML datoteku raznih podataka o artiklima te podatke o cijenama i stanju zaliha po pojedinim skladištima i prodavaonicama i ukupno za firmu.

Opcije automatskog eksporta

Eksport je moguće pokrenuti ručno za pojedine eksporte ili je moguće namjestiti automatski eksport u određenim vremenskim intervalima.
Mogući vremenski intervali su: 1 min, 5 min, 10 min, 20 min, 30 min, 40 min, 50 min, 1h ... 12h, 16h, 20h, 1 dan ... 7 dana.

Moguće je odrediti dva raspona vremena u dana u kojem se automatski eksport neće pokretati npr. 00-07h, 18-20h i sl.

Moguće je odrediti datum nakon kojeg će se automatski eksport automatski isključiti.

U tabu Postavke datoteka i FTP upload-a je moguće odrediti naziv datoteke za eksport (inicijalno LagerVpMpPro), da li će naziv biti fiksni ili će imati dodatak tako da svaka datoteka bude različitog naziva.

Moguće je odrediti putanju na disku gdje će se datoteka kreirati, inicijalno ..Data\Temp.

Moguće je odrediti i automatski upload datoteke na FTP server za to je potrebno ispravno popuniti podatke ftp.host, ftp.UserName, ftp.Password, ftp.DestinationDirectory.

Opcije za ispis artikala su standardne redoslijed artikala (po šifri, abecedi, kataloškom broju), filter artikala, raspon datuma, način prikaza po poslovnicama i sumarno po artiklima ili samo sumarno po artiklima, sa ili bez dugog opisa artikla.
Robno-materijalno - id:133
Automatski upis stavaka iz vanjske datoteke

U određenim dokumentima postoji mogućnost importiranja tj. automatskog upisa stavaka iz vanjske datoteke
Robno-materijalno - id:134
Pripremne inventure

U prozoru Pripremne inventure imamo automatsku tipku "Knjiženje" kojom možemo automatski kreirati dokumente Inventurni višak tj. manjak. Dakle program će na osnovu podataka o fizičkom stanju artikala (iz pripremne inventure) i knjigovodstvenom stanju (iz dnevnika skladišta) izračunati kojim artiklima treba upisati višak tj. manjak da bi se stanje na skladištu postavilo upravo onakvo kakvo je na pripremnoj inventuri.
Robno-materijalno - id:135
Evidencija serijskih brojeva

Serijski broj (S/N) je oznaka na artiklu koja ga u skupini istih artikala jednoznačno određuje, to je nekakav skup alphanumeričkih znakova i nalazi se negdje na artiklu gdje se ne može skinuti bez vidljivih oštećenja kao zaštita od promjene serijskog broja.

Koristi se kod artikala koji su po svojoj prirodi takvi da je bitno da se svaki komad može jednoznačno označiti. Npr. kruh, mlijeko, kapa i slično su artikli kod kojih ne označavamo svaki pojedini komad, što ne znači da ne bismo mogli, ali za to nema praktične svrhe ili nije ekonomski isplativo ili je tehnički teško provedivo.
Robno-materijalno - id:136
Evidencija serija, LOT brojevi, šarže ...

Osim evidencije serijskih brojeva gdje vodimo evidenciju o svakom pojedinom komadu nekog artikla (npr. mobitel, bušilica) u nekim djelatnostima postoji potreba i za vođenjem evidencije o serijama.

Neki to zovu serija, neki LOT number, neki šarža.
Smisao svega je da se određena količina nekog artikla, serija, mora moći evidentirati kod ulaza na skladište i pratiti kod izlaza iz skladišta. Dakle od koga smo i kada kupili određenu količinu, seriju, tog artikla i kada smo i kome sve prodali artikle iz te serije, tzv. SLJEDIVOST.
Robno-materijalno - id:137
Tovarni list

Tovarni list je nekakav nalog za utovar tj. popis artikala koje je potrebno utovariti u prijevozno sredstvo, obično su to artikli sa više otpremnica (ili računa-otpremnica). U slučaju kada imamo npr. 10 otpremnica lakše je kreirati tovarni list i prema tom popisu odabrati artikle za utovar nego za svaku otpremnicu posebno.
Robno-materijalno - id:138
Komisijska prodaja

U praksi, najčešće se radi o situaciji gdje dva porezna obveznika surađuju bez prijenosa vlasništva nad robom, a koristan je jer odgađa plaćanje PDV-a do finalne prodaje robe. Ovaj oblik prodaje robe najčešće se pojavljuje u trgovini na malo (iako se prakticira i u veleprodaji)
Robno-materijalno - id:139
Izvještaji robnog knjigovodstva

Robno-mat. > Izvještaji > Dnevnik skladišta (XML)
Robno-mat. > Izvještaji > Kartice artikala
Robno-mat. > Izvještaji > Prometi i salda kartica
Robno-mat. > Izvještaji > Lager lista artikala
Robno-mat. > Izvještaji > Popis artikala i usluga (XML)
Robno-mat. > Izvještaji > Popis klasifikacija
Robno-mat. > Izvještaji > Stanje automatske zalihe robe
Robno-mat. > Izvještaji > Popisi skladišnih dokumenata
Robno-mat. > Izvještaji > Radni nalozi
Robno-mat. > Izvještaji > Ispisi skladišnih dokumenata
Robno-mat. > Izvještaji > Ispis pripremne inventure
Robno-mat. > Izvještaji > Ispis ulaznih kalkulacija
Robno-mat. > Izvještaji > Ispis tovarnih listova
Robno-mat. > Izvještaji > Minimalne i maksimalne zalihe
Robno-mat. > Izvještaji > Procjena trajanja zaliha robe
Robno-mat. > Izvještaji > Knjiga popisa robe
Robno-mat. > Izvještaji > Utrošak (iskaz) materijala po radnim jedinicama
Robno-mat. > Izvještaji > Utrošak (iskaz) materijala po radnim nalozima
Robno-mat. > Izvještaji > Primitak (iskaz) proizvoda po radnim nalozima
Robno-mat. > Izvještaji > Nabavljeni artikli po dobavljačima
Robno-mat. > Izvještaji > Isporučeni artikli po kupcima/lokacijama isporuke
Robno-mat. > Izvještaji > Konsolidirano stanje VP + MP sva skladišta (XML)
Robno-mat. > Izvještaji > Evidencija serijskih brojeva
Robno-mat. > Izvještaji > Temeljnice glavne knjige
Robno-mat. > Izvještaji > Specifikacije temeljnica
Robno-mat. > Izvještaji > Specifikacija temeljnice po knjiženju
Robno-mat. > Izvještaji > Specifikacije dokumenata po kontima
Robno-materijalno - id:140

Grupa: Proizvodnja i servis 9

Servisni i proizvodni radni nalozi

ostaviti opcije za ispis radnog naloga na kojem smo pozicionirani u tabelarnom prikazu tj. tekući radni nalog.
Servisni radni nalog

Kad otvaramo servisni radni nalog u popisu stavaka radnog naloga upisujemo specifikaciju utrošenog materijala, rada ljudi i strojeva, putne troškove i sve ostale troškove u vezi servisa. Ovakav servisni radni nalog se po završenom obračunu prebacuje u račun (tipka Račun) gdje se upisuju osnovni podaci sa radnog naloga i njegov broj, a u stavkama računa se tipkom Auto unos povlače podaci sa radnog naloga. Kod ispisa računa koji je dakle povezan sa određenim radnim nalogom će se ispisati sve stavke sa radnog naloga, a u tekstu prije stavaka će se ispisati osnovni podaci o radnom nalogu: godina i broj, datum, uređaj, serijski broj, datum preuzimanja i isporuke.

Nakon završetka izrade računa možemo pokrenuti automatsku izradu otpremnice za utrošeni materijal.
Proizvodnja i servis - id:141
Kartice servisnih uređaja

Kartice servisnih uređaja su, za razliku od klasičnog popisa radnih naloga, koncipirane na način da listamo servisne uređaje i da za svaki uređaj u lijevom prozoru vidimo servisne naloge koji su vezani uz njega.

Odabirom tipke Nalozi otvara se prozor radnih naloga i pozicionira se na tekući radni nalog iz kartice uređaja.

Odabirom tipke Uređaji otvara se prozor Uređaja i pozcionira se na tekući uređaj iz kartica uređaja.

Brojevi radnih naloga su u bojama

u pripremi
otvoren
zatvoren
Proizvodnja i servis - id:142
Dnevnik obračuna radnih naloga

U šifrarniku radnih naloga radne naloge otvaramo slijedom od rednog broja 1 do N u toku jedne poslovne godine.

U dnevniku obračuna bilježimo mjesečne obračune pojedinačnih radnih naloga, dakle za jedan radni nalog u dnevniku obračuna će biti onoliko mjesečnih obračuna kroz koliko mjeseci se proteže proizvodnja po tom radnom nalogu. Svi mjesečni obračuni jednog radnog naloga predstavljaju stvarni obračun određenog radnog naloga, svi mjesečni obračuni svih radnih naloga jednog pogona predstavljaju stvari obračun proizvodnje jednog pogona, a svi pogoni pak obračun proizvodnje cijelog poduzeća.
Proizvodnja i servis - id:143
Automatski obračun izravnih troškova na radne naloge

Ovom rutinom ćemo iz različitih dijelova programa automatski prikupiti podatke o izravnim troškovima proizvodnje koji su se tokom obračunskog mjeseca bilježili na konkretne radne naloge.
Proizvodnja i servis - id:144
Automatski obračun općih troškova na radne naloge

Ovom rutinom će se na radne naloge upisivati opći troškovi proizvodnje tzv. proizvodna režija. S aspekta terećenja radnih naloga s pripadajućim troškovima može se reći da su troškovi proizvodne režije najproblematičnija stavka. Razlog tome je što se troškovi proizvodne režije, po definiciji, sastoje od troškova koji nisu u jasnoj i čistoj vezi sa specifičnim poslom ili skupinom proizvoda. Zbog toga se ne može odrediti specifična svota troškova koja je uključena u proizvodnju jednog proizvoda.
Proizvodnja i servis - id:145
Zbirne kartice obračuna radnih naloga

Na ovim karticama vidimo sumarne podatke na nivou jedne ili svih radnih jedinica (poduzeća) i to za kumulativno razdoblje do određenog mjeseca ili za pojedini mjesec (ili samo početno stanje).

Moguće je odabrati otvorene, zatvorene ili sve radne naloge te tip radnog naloga (proizvodni, servisni).

Nivoom prikaza određujemo dubinu detalja prikaza troškova.

Podaci su prikazani za traženo razdoblje, ali i uz istodoban prikaz po mjesecima 0 do 12.
Proizvodnja i servis - id:146
Automatsko početno stanje radnih naloga

Automatsko početno stanje se upisuje u novoj poslovnoj godini (tekuća godina u kojoj se nalazimo), a podaci se povlače iz stare (prošle) poslovne godine.

Prilikom pokretanja automatskog prijenosa program će automatski pronaći sve radne naloge statusa: U pripremi i Otvoreni te ih upisati u tekuću poslovnu godinu.

Istovremeno će za te radne naloga pronaći sve mjesečne obračune (u dnevniku obračuna), zbrojiti ih na nivo radnog naloga i upisati u novoj poslovnoj godini kao početno stanje.
Početno stanje se upisuje kao mjesec 0 (nula).
Proizvodnja i servis - id:147
Pregled normativa

Normativi u proizvodnji služe planiranju, obično ih rade tehnolozi u suradnji sa prodajom.

Za proizvodnju jednog proizvoda može se unaprijed isplanirati količina materijala potrebnog za njegovu izradu, potreban rad ljudi i strojeva te procijeniti iznose općih troškova (amortizacija, održavanje, uprava, energija i dr.) utrošenih za njegovu izradu.
Proizvodnja i servis - id:148
Izvještaji proizvodnje

Proizvodnja > Izvještaji > Popis radnih naloga
Proizvodnja > Izvještaji > Ispis radnih naloga i obračuna
Proizvodnja > Izvještaji > Dnevnik obračuna radnih naloga
Proizvodnja > Izvještaji > Zbirne kartice obračuna radnih naloga
Proizvodnja > Izvještaji > Rekapitulacija stavaka radnih naloga
Proizvodnja > Izvještaji > Popis servisnih uređaja
Proizvodnja > Izvještaji > Pregled elemenata normativa
Proizvodnja > Izvještaji > Izračun normativa
Proizvodnja > Izvještaji > Skladišni iskaz utrošenog materijala po radnim nalozima
Proizvodnja > Izvještaji > Iskaz izravnih troškova plaća proizvodnje po radnim nalozima
Proizvodnja > Izvještaji > Iskaz izravnih vanjskih usluga po radnim nalozima
Proizvodnja > Izvještaji > Iskaz izravnih putnih troškova po radnim nalozima
Proizvodnja > Izvještaji > Iskaz primljenih proizvoda na skladište po radnim nalozima
Proizvodnja > Izvještaji > Skladišni iskaz utrošenog materijala po radnim jedinicama
Proizvodnja > Izvještaji > Troškovi plaća po poslovnim jedinicama
Proizvodnja i servis - id:149

Grupa: PC kasa 14

CRO-SCANnacionalno rješenje kodiranja roba promjenjivog sadržaja i cijene

Problematika kodiranja i označavanja robe za trgovačku mrežu svodi se na najjednostavniji oblik tj. komadnu robu gdje svaki artikl-komad ima svoj EAN13 kod. Međutim postoji velik broj proizvoda u industriji prerade mesa, peradi, ribe, sireva i dr. čiji krajnji proizvod se ne može plasirati na tržište u komadnom obliku.

Npr. narezana i vakumirana salama, svaki paket ima svoju težinu, a samim tim i drugačiju cijenu.

EAN-INTERNATIONAL je ostavio EAN-13 sa prefiksom 2 za internu upotrebu, što znači da ako igdje vidite EAN13 kode koji počinje sa brojem 2 radi se o internom kodu (na području jedne države) jer kod niti jedne države ne počinje sa 2. Hrvatska je 385.

CRO-SCAN kodovi se dodjeljuju u istoj simbologiji kao i EAN13 tj. ima istu dužinu i zadnju kontrolnu znamenku, ali EAN13 predstavlja proizvod nepromjenjivih karakteristika dok se sa SCAN kodom označava proizvod kojemu se mijenja npr. masa.

Moramo razlikovati proizvođače i trgovce, proizvođači svoje proizvode plasiraju na području cijele države i zato od države trebaju dobiti točno određeni kod, a trgovci osim EAN i SCAN kodova proizvođača u svojoj trgovini mogu koristiti posebne SCAN kodove koje su razvili interno za svoj lanac trgovina, važno je da njihov interni kod ne smije doći u neku tuđu trgovinu jer bi se pomiješali sa internim kodovima te druge trgovine.

PC kasa - id:50
Dva sistema rada, maloprodaja iz veleprodaje i klasična maloprodaja

Sistem maloprodaje iz veleprodaje

Pc blagajnu možemo koristiti npr. samo za fakturiranje, izradu maloprodajnih računa bez vođenja stanja zaliha. Neophodno je u cjenicima (može ih biti proizvoljan broj) definirati prodajnu cijenu. Te cjenike možemo koristiti ravnopravno u veleprodaji i maloprodaji.

U trenutku fakturiranja program će iz određenog cjenika pročitati elemente cijene, tarifu poreza iz šifrarnika artikala i usluga. Pregledom cjenika za određeno skladište možemo vidjeti i kolika je zaliha po artiklima. Unos novih artikala na zalihu određenog skladišta/prodavaonice vršimo u modulu robno knjigovodstvo.

Razduživanje artikala možemo provesti automatski iz ostvarenog prometa u maloprodaji. Da bismo promijenili cijenu određenom artiklu u maloprodaji dovoljno je promijeniti cijenu u cjeniku.

Sistem klasične maloprodaje

Za vođenje zaliha prodavaonica u klasičnoj maloprodaji potrebno je posjedovati modul "Maloprodaja vođenje zaliha".

Modul je sličan Robno-materijalnim skladištima s osnovnom razlikom da se ovdje financijske zalihe artikala vode po prodajnim cijenama s uključenim porezom.
PC kasa - id:85
Pretvornik jedinice mjere

Dvostruki klik na polje u kojem je upisana količina artikla će tu količinu podijeliti sa količinom podjedinice mjere iz šifrarnika artikala.
Primjer 1. Ako Pločice vodite po komadu 25x25, u podjedinicu mjere (šifrarnik artikala) upišete m2 i količinu 0,060. U polje za upis količine potrebno je upisati broj komada pločica (jer cijenu i količinu vodite po komadu), a vi znate broj kvadrata pločica npr. 30m2, jednostavno upišete broj kvadrata 30, na to polje napravite dvostruki klik mišem i program će tih 30 kvadrata pretvoriti u 500 kom pločica tako što će 30 / 0,060.
Primjer 2. Pločice vodite po m2, u podjedinicu mjere imate upisano 16,666666. Ako morate upisati npr. 100 kom pločica dvostrukim klikom program će tih 100 kom pretvoriti u 6 m2 tako što će 100 / 16,666666.
PC kasa - id:86
Automatski upis / import stavaka iz vanjske datoteke

Kod rada sa stavkama postoji tipka Auto upis kojom pozivamo prozor za odabir vanjske datoteke sa stavkama. Vanjska datoteka može biti kreirana na bilo koji način: ručno u nekom editoru ili najpraktičnije preko ručnog HandHeld uređaja za očitavanje artikala.

Datoteka može biti XML strukturirana datoteka ili tekstualna CSV (coma delimited).
PC kasa - id:87
Dodatni uređaji sa kojima radi PC kasa

mali POS printer
display za kupca
ladica za novac
programabilna tipkovnica
bar code čitač
PC kasa - id:88
Razduženje složenih artikala prema normativu

Kad je uključena postavka za razduženje složenih artikala prema normativu program će za složene artikle razduživati njihove elemente.

Postupak koji će program provesti:

za sve složene artikle će se izračunati prema normativu količina njihovih elemenata
za sve jednostavne artikle i izračunatu količinu elemenata složenih artikala program će provjeriti da li postoji dovoljna zaliha na skladištu
Za složene artikle se ne provjerava zaliha, za njih je dovoljno da postoji samo primka sa elementima cijena i količinom nula radi formiranja cjenika za pc kasu
ako ne postoji dovoljna zaliha program će prekinuti razduživanje ili će, ako je to uključeno, napraviti pripremnu inventuru za količine koje nedostaju kod razduženja
program će proći sve složene artikle i prema normativu pronaći količine njihovih elemenata, za utvrđenu količinu elemenata program će kreirati izdatnicu na skladištu kojom će se razdužiti sirovine
nakon toga će program za sve složene artikle kreirati primku na skladištu kojom će se količina složenih artikala sa računa zaprimiti na zalihu
na kraju će program kreirati otpremnicu za sve jednostavne artikle i sve složene artikle koji sudjeluju u prometu pc kase za traženi dan
PC kasa - id:89
Prijenos dnevnih utržaka prodavaonice u poreznu knjigu IR-a

Ovom operacijom se podaci o računima tj. evidentiranom utršku mogu upisati u porezne evidencije, konkretno knjigu IR-a u pdv modulu.
PC kasa - id:90
Knjiga popisa robe

Pravne i fizičke osobe registrirane za obavljanje trgovine na malo te druge pravne i fizičke osobe koje prodaju svoje proizvode na malo (trgovci) dužni su voditi poseban popis koji sadrži podatke o nabavi i prodaji robe.

Popis robe vodi se za svaku prodavaonicu posebno. Prodavaonice se u programu mogu otvoriti kroz šifrarnik poslovnih jedinica, staviti tip skladište.
PC kasa - id:91
Evidencija serijskih brojeva

Serijski broj (S/N) je oznaka na artiklu koja ga u skupini istih artikala jednoznačno određuje, to je nekakav skup alphanumeričkih znakova i nalazi se negdje na artiklu gdje se ne može skinuti bez vidljivih oštećenja kao zaštita od promjene serijskog broja.
To je zapravo šifrarnik serijskih brojeva kao proširena verzija šifrarnika artikala.
U šifrarniku serijskih brojeva se za svaki pojedini artikl otvaraju podšifre tj. serijski brojevi, to je tablica u kojoj imamo broj zapisa koji je jednak broj artikala x broj serijskih brojeva, a to može biti veliki broj.
PC kasa - id:92
Povratna naknada za ambalažu sa jednokratnom upotrebom

Povratna naknada za pića i napitke
Ovo je naknada za ambalažu za pića i napitke s jednokratnom uporabom u svrhu poticanja povrata iskorištene ambalaže. Plaća se po jedinici proizvoda prodajne ambalaže koja se stavlja na tržište za sve vrste napitaka i pića, iznosi 0,50 kn po jedinici prodajne ambalaže veće od 0,2L.
PC kasa - id:93
Prijenos podataka u maloprodaji

Prijenos podataka u maloprodaji se radi u situaciji kada je na jednoj lokaciji centralno računalo na kojem se zaprima roba, rade kalkulacije, formiraju cijene, a na drugoj tj. drugim lokacijama se nalaze prodavaonice koje prodaju robu preko pc blagajne i na njima se samo vrši izrada i ispis računa.

Postoje dvije vrste podataka

podaci o artilklima, cijenama i dr. koji se prenose iz centra u prodavaonice
podaci o prometu koji se prenose iz prodavaonica u centar
PC kasa - id:94
Korisnički izvještaji u pc kasi

To su izvještaji koje korisnik samostalno kreira za sve ostale potrebe u poslovanju. Korisnik može koristiti šifre izvještaja od 2001 do 32000 za kreiranje vlastitih izvještaja.

Postupak:

1. u šifrarniku izvještaja obrazaca otvoriti novu šifru (npr. 2001 na dalje) i naziv izvještaja
2. u prozoru za kreiranje redova izvještaja kreirati redove za novokreiranu šifru
3. u izvještajima ispisati izvještaj (naravno ako ima podataka u glavnoj knjizi)
PC kasa - id:95
Automatski grafovi iz korisničkih izvještaja

Radi se o grafovima koji se automatski kreiraju na osnovu generiranih korisničkih izvještaja, to su trenutno korisnički izvještaji u glavnoj knjizi, fakturiranju u veleprodaji, pc kasi maloprodaje.

Program će nakon ispisa korisničkog izvještaja na osnovu tipova redova automatski kreirati stablo strukture svih nivoa pozicija i podpozicija.
PC kasa - id:96
Podržana fiskalizacija

Fiskalizacija u prometu gotovinom je skup mjera koje su obvezni provoditi obveznici fiskalizacije radi osiguranja nadzora ostvarenog prometa u gotovini. Obveznicima fiskalizacije se uvodi obveza izdavanja računa putem elektroničkih naplatnih uređaja, softverski prilagođenih za postupke fiskalizacije.
PC kasa - id:97

Grupa: Maloprodajne zalihe 5

Automatska promjena poreza

U slučaju kada se dogodi da moramo mijenjati stopu poreza većoj količini artikala u tu svrhu se možemo poslužiti automatskom rutinom.
Maloprodajne zalihe - id:98
Automatko početno stanje maloprodaje

Za pokretanje automatsko početnog stanja je potrebno da se nalazimo u poslovnoj godinu U KOJU želimo upisati početno stanje, a odabiremo IZ KOJE godine povlačimo podatke o početnom stanju.

Možemo odabrati dvije metode za pronalaženja podatatka.

Program će upisati po jedno knjiženje (dokument početna inventura) za svaku pojedinu prodavaonicu

1) direktan upis iz automatske evidencije zaliha
PREPORUČENA METODA

Ono što se u prethodnoj godini nalazi u automatskoj evidenciji zaliha, nalazit će se u novoj godini u početnom stanju.

Program će naprosto u početno stanje prepisati kompletnu evidenciju zaliha, koja bi uvijek trebala biti točna.

2) ponovno zbrajanje svih dokumenata dnevnika
Preskaču se storna i stornirani dokumenti.

Zbrajaju se za svaki artikl (u pojedinoj prodavaonici) posebno ulazi i izlazi količina, financijski ulazi i izlazi nabavne cijene i marže, a prepisuje se zadnja stopa poreza.

Cijena se dobije tako da se ukupna financijska marža i nabavna cijena podijele s tekućim stanjem.

Početno stanje po jednoj i drugoj metodi ne moraju dati isti rezultat ako ste i u onako složenoj problematici zaliha maloprodaje vršili razna brisanja i nedopuštene izmjene.

No uvijek možete nakon prijenosa početnog stanja pregledati što je preneseno, ući u izmjenu početnog stanja i prilagoditi rezultat onako kako želite. Možete isto tako za probu otvoriti i neku dalju testnu godinu i u nju prenijeti početno stanje da vidite kakav će biti rezultat.
Maloprodajne zalihe - id:99
Direktni upis podataka bez kontrola izvan programa - maloprodaja

Ovu mogućnost koristite samo u krajnjoj nuždi jer se sve izmjene vrše direktno u datotekama na disku i bez ikakvih kontrola. Ovakvim unosom se mogu zaobići kontrole programa tj. upisati/izmjeniti nešto što se inače kroz program ne može. Razlozi za to mogu biti razni npr.:

podatak koji smo greškom upisali, a njegova regularna izmjena je komplicirana ili čak nemoguća
uslijed raznoraznih razloga (greške drugih osoba koje rade na programu, greška u programu i sl.) je moglo doći do poremećaja u vrlo složenom sistemu skladišnih evidencija
kao korisnik jednostavno želite imati mogućnost napraviti bilo kakav zahvat bez ograničenja
Maloprodajne zalihe - id:100
Export-import stavaka dokumenta

Moguće je na tekućem ili na bilo kojem udaljenom računalu exportirati dokument prijenosnicu tj. njene stavke u vanjsku datote
Maloprodajne zalihe - id:101
Popis izvještaja

Ispis dnevnika maloprodaje
Ispis kartica artikala
Ispis prometa i salda kartica
Ispis temeljnica glavne knjige
Ispis specifikacija temeljnica
Ispis specifikacija dokumenata po kontima
Ispis stanje automatske zalihe robe
Ispis popisa skladišnih dokumenata
Ispis skladišnih dokumenata
Minimalne i maksimalne zalihe
Procjena trajanja zaliha
Nabavljeni artikli po dobavljačima
Ispis ulazne kalkulacije
Maloprodajni cjenici artikala i usluga
Maloprodajne zalihe - id:102

Grupa: Osnovna sredstva 3

Automatsko početno stanje osnovnih sredstava

Ako smo prošlu godinu knjižili u ovom programu tada možemo zatražiti automatski prijenos početnog stanja.
Osnovna sredstva - id:103
Automatski izračun amortizacije

Automatski izračun amortizacije može biti kao

simulacija bez knjiženja i
izračun sa knjiženjem
Osnovna sredstva - id:104
Obrazac DI - popis dugotrajne imovine

Prema čl. 33. st. 3. Pravilnika, Popis dugotrajne imovine (obrazac DI) jedna je od temeljnih poslovnih knjiga fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost i obveznici su poreza na dohodak.
Njegov oblik i sadržaj te način ustroja i vođenja propisani su u čl. 24. Zakona i čl. 35. Pravilnika.
Osnovna sredstva - id:105

Grupa: Obračun dohodka 13

Više načina za obračun

U pravilu možemo razlikovati 3 glavne grupe načina ili tipova obračuna:

Režijski obračun
Kod kojeg se unaprijed definiraju radna mjesta (direktor, vozač itd.) i odredi koliko vrijedi sat na tom radnom mjestu, zatim se za svakog radnika evidentira na kojem radnom mjestu radi, a ulazni podatak kod obračuna je ostvareni broj sati radnika.

Kod ovog obračuna je potrebno prije samog rada napraviti određenu pripremu (radna mjesta, bodovi ...), ali koji kasnije omogućava brži rad.

Ručni obračun
Kod kojeg proizvoljno kod svakog obračuna upisujemo i broj sati i iznos plaće na osnovu vanjskih evidencija.


Ostali obračuni
U koje spadaju npr. razne stimulacije u postocima ili iznosima, minuli rad, obračuni prema nekim prosjecima iz tekućeg ili prethodnog razdoblja i dr.
Obračun dohodka - id:106
Brutto u netto i netto u brutto obračun

Program sadrži rutinu kojom je automatski moguće svesti traženi konačan netto iznos na brutto iznos tj. simulira način rada iz netta u brutto.
Obračun dohodka - id:107
Evidencija organizacijskih (radnih) jedinica (mjesta troška)

Sve radnike koji rade u poduzeću treba evidentirati prema radnim jedinicama u kojima rade, poduzeća koja nemaju radne jedinice otvaraju samo jednu radnu jedinicu za sve radnike.

Radne jedinice tj. mjesta troška služe zato da bi se kasnije mogli dobiti razni izvještaji za pojedine radne jedinice tj. da bi se poslovanje poduzeća moglo detaljnije analizirati. Također je moguće pokretati obrade samo za pojedine radne jedinice.
Obračun dohodka - id:108
Klasifikacija poslova i bodova

Svi djelatnici koji rade u poduzeću, rade na određenim poslovima koji su po nekim kriterijima klasificirani, ti kriteriji su interna stvar svakog pojedinog poduzeća.
Obračun dohodka - id:109
JOPPD obrazac XML za ePoreznu

Od 1.1.2014. Obrazac JOPPD zamjenjuje slijedećih 6 obrazaca: ID, ID-1, IDD, IDD-1, IP, Rsm.
Obračun dohodka - id:110
Automatski konačan godišnji obračun poreza na plaće

Ako radnik u nekom mjesecu nije dobio plaću tada nije nastala ni porezna obveza, a time nije iskorišteno pravo radnika na osobni odbitak taj mjesec. Ako je u nekom mjesecu poslodavac radniku isplatio više plaća sa zakašnjenjem mogao je koristiti samo jedan osobni odbitak pa je došlo do veće porezne osnovice te i veće porezne obveze zbog primjene veće porezne stope.

Princip je da zadnju plaću u tekućoj godini obračunate prije konačnog obračuna kao i sve prethodne plaće, nakon toga pristupate pokretanju konačnog godišnjeg obračuna poreza iz plaća.
Obračun dohodka - id:111
Vrste rada definirane od strane programa i od strane korisnika

Sve navedene vrste rada su ponuđene preko šifrarnika tj. nije neophodno da se sve koriste, moguće je npr. koristiti samo redovni rad po satu, da se ostale vrste rada uopće ne koriste kao što su mnogobrojne stimulacije. Ima dosta stimulacija zbog onih slučajeva kada se u poduzećima daju stimulacije za dolazak na posao, za odnos prema radu, za prebačaje i dr.

Sa navedenim vrstama rada su pokrivene potrebe i složenijeg poduzeća sa nekoliko tisuća radnika, a upotrebom samo nekoliko vrsta rada program dobro poslužuje i poduzeća od 5 do 30 zaposlenih koja spadaju u grupu manjih te onih sa nekoliko stotina kao srednje velikih poduzeća.
Obračun dohodka - id:112
Obračun kredita

Upisom kredita automatski se formiraju i sve rate. Jedan radnik može imati više kredita i kreditora. Jedan kreditor može imati više kredita i radnika.
Devizni krediti
Iznos kredita i rata je u lokalnoj ili stranoj valuti što se određuje opcijom Devizni kredit. Ako smo uključili tu opciju onda je potrebno za svaki kredit odrediti i tečajnu listu (npr. Srednji tečaj Hrvatske narodne banke) i valutu (npr. eur, usd ...).
Obračun dohodka - id:113
Automatski HUB-obrasci plaća i drugih dohodaka

Nakon obračuna plaća i izrade JOPPD obrasca možemo pokrenuti rutinu za automatsku izradu HUB-obrazaca poreza i prireza na dohodak, netto primitaka po računima, određenih doprinosa.
Obračun dohodka - id:114
Posebni / zaštićeni računi

Zaštićeni račun je račun u banci na koji se uplaćuju samo sredstva izuzeta od ovrhe. Takav račun još neslužbeno nazivaju "35" račun jer početna dva broja računa počinju sa 35.
Obračun dohodka - id:115
HUB zbrojni nalog za isplatu osobnih primanja (specifikacija isplate plaća)

Isplate osobnih primanja su specifična usluga banaka kojom one omogućavaju svojim klijentima (ali i poslovnim subjektima koji nisu klijenti) isplatu osobnih primanja (plaća) na način koji je dovoljno brz i efikasan, a da istovremeno podaci o pojedinačnim isplatama budu dovoljno zaštićeni od neovlaštenog prikazivanja.

Banke su zbog toga razvile različite oblike komuniciranja podataka o isplati osobnih primanja u obliku "specifikacija" koje isplatitelj dostavlja banci nakon što obračuna plaće, a nakon toga šalje nalog za plaćanje na ukupni iznos svih isplata.

Efekat takvog procesa je (između ostalog) u tome da se na izvatku isplatitelja ne vide pojedinačni iznosi isplaćeni svakom zaposleniku.
Obračun dohodka - id:116
Automatski unos podataka plaće iz predloška

Da bi olakšali unos podataka o plaći u slučajevima kada se podaci često ponavljaju iz razdoblja u razdoblje možemo se poslužiti predlošcima za unos podataka.
Obračun dohodka - id:117
Plaća u naravi

Prema poreznim odredbama primici u naravi se također smatraju plaćom tj. dohotkom od nesamostalnog rada. Smatra se kao da je radnik ili druga osoba kupio dobro ili platio uslugu svom poslodavcu zamijenivši svoj novčani neto primitak s vrijednošću dobra ili usluge nakon što je poslodavac podmirio sve obveze na ime doprinosa, poreza, prireza i pdv-a na svoj teret, to je slučaj kada se primitak u naravi smatra neto svotom, a moguće je da se taj primitak smatra i bruto svotom tj. da su u vrijednosti primitka sadržane i obveze iz primitka koje se podmiruju na teret radnika.
Obračun dohodka - id:118

Grupa: Kadrovska evidencija 2

Evidencija o radnom vremenu radnika

Evidencija radnog vremena je prema Pravilniku obveza svakog poslodavca i mora se voditi za svakog radnika na mjestu rada i mora biti ažurna dnevno tj. na kraju radnog dana.
Auto unos evidencije rada iz predloška
Da bi olakšali unos podataka o evidenciji rada u slučajevima kada se podaci često ponavljaju iz razdoblja u razdoblje možemo se poslužiti predlošcima za unos podataka.
Kadrovska evidencija - id:119
Auto unos sati u obračun plaća

Iz evidencije rada radnika je moguće automatski popuniti vrste rada kod unosa za obračun plaća.

Kod upisa svake radne aktivnosti radnika istovremeno se može odrediti vrsta rada na koju se veže ta aktivnost.
Kadrovska evidencija - id:120

Grupa: Poslovanje obrtnika 1

Poslovne knjige obrtnika

Poslovne knjige prema propisima o dohotku
Knjiga primitaka i izdataka, KPI
knjiga postoji u programu Ipos knjigovodstvo

Popis dugotrajne imovine, DI
u Ipos knjigovodstvu se koristi modul Osnovna sredstva, s isključenim radom s kontima

Evidencija o tražbinama i obvezama, TO
u Ipos knjigovodstvu se vodi saldakonti kupaca i dobavljača, s isključenim radom s kontima, korisnici koji vode knjige IRa i URa u koje unose sve račune, također ne bi morali voditi knjigu TO

Knjiga prometa, KPR
ne moraju je voditi korisnici koji te podatke osiguravaju u obrascu KPI, također niti oni koji te evidencije vode u knjizi popisa KP

Poslovne knjige prema propisima o PDV-u
Za evidenciju o izdanim, primljenim, plaćenim i naplaćenim računima i porezu dohodaši obveznici pdva trebaju voditi

Knjigu izlaznih računa, obrazac IR-a
za redovne isporuke, za primljene predujmove, za vlastitu potrošnju, knjiga postoji u Ipos knjigovodstvu

Knjiga ulaznih računa, obrazac UR-a
za redovne isporuke, za dane predujmove, za vlastitu potrošnju, za uvoz, knjiga postoji u Ipos knjigovodstvu

Poslovne knjige i evidencije prema propisima o trgovini
Knjiga popisa o nabavi i prodaji robe, KP
sastavni dio knjige su i primke o zaduženju za robu, knjiga postoji u Ipos knjigovodstvu
Poslovanje obrtnika - id:121

Grupa: Pomoćni programi 10

Digitalno potpisivanje PDF dokumenata Fina certifikatom

U samom programu Ipos knjigovodstvo, PDF dokumente, možete i automatski potpisivati (npr. u prozoru PrintPreview za pregled izvještaja ili u Fakturiranju u prozoru veleprodajnih računa) gdje će se kod odabira tipke za potpisivanje automatski u pozadini izvršavati rutina za potpisivanje.
Ovdje direktno u programu za potpisivanje to možete napraviti sa bilo kojim dokumentom koji ne mora biti iz programa Ipos knjigoovdstvo, a možete i u nekim situacijama izvršiti potpisivanje drugačijim postavkama (drugim certifikatom i sl.), a da ne mijenjate stalne postavke.
Pomoćni programi - id:21
U poslovnim partnerima automatska provjera ispravnosti eMail adrese
Adresar fizičkih osoba vezanih za pojedinog partnera
Mogućnosti filtriranja partnera u raznim dijelovima programa

Svrha filtera je da se upisivanjem određenih kraćih ključnih riječi mogu svrstati u određene grupe. Entiteti su npr. šifrarnici partnera, artikala i dr. Kasnije kod ispisa izvještaja možemo zatražiti da se u izvještaj uključe samo oni entiteti koji sadrže ili koji ne sadrže određene ključne riječi.

Ključne riječi su sastavljene od niza slova ili brojeva maksimalne dužine 60 znakova. Ključne riječi se međusobno odvajaju točka zarezom ";". Broj ključnih riječi nije ograničen, ograničen je ukupan broj znakova u polju (60).

Tipovi filtriranja:
1. uključi entitet ako je zadovljen bilo koji uvjet

Entitet će biti uključen ako se barem jedan od navedenih uvjeta, ključnih riječi, poklapa s ključnom riječi upisanom za taj entitet, bez obzira što se ostale ključne riječi ne poklapaju

2. uključi entitet samo ako su zadovoljeni svi uvjeti iz filtera

Entitet će biti uključen samo ako se svi uvjeti poklapaju s ključnim riječima npr. uvjet "kupac; -kupac" neće dati niti jednog partnera jer se uvjeti međusobno isključuju
Pomoćni programi - id:37
Mogućnost importa partnera iz vanjske datoteke

U slučaju kada prelazite sa nekog drugog programa
Pomoćni programi - id:42
Konformni obračun kamata kao pomoćni program

Moguć je ručni i automatski unos iz podatka knjigovodstva
Pomoćni programi - id:60
Nadzorne knjige o poslovima s inozemstvom

Radi se o evidencijama tekućih i kapitalnih poslova s inozemstvom koje se prate posredstvom Nadzorne knjige.
Sadržaj i način vođenja nadzorne knjige je propisan Naredbom o vođenju nadzorne knjige o tekućim i kapitalnim poslovima s inozemstvom NN br. 145/03.
Pomoćni programi - id:122
HUB obrasci

Razne mogućnosti kreiranja HUB obrazaca, iz plaća, saldakontija i dr.
Pomoćni programi - id:123
Financijski kalkulator

Financijski kalkulator nam omogućava jednostavne izračune nekih financijskih veličina kao što su razni obračuni kamata, izračun potrošačkog kredite, izračun otplate zajma i sl.
Pomoćni programi - id:124
Dnevnik poslovnih događaja

Dnevnik događaja je zamišljen da se u njega kronološki unose svi poslovni događaji kao što su razni sastanci, telefonski razgovori, odlazna i dolazna pošta, podsjetnici na stvari koje treba napraviti, alarmi u određene dane za neke radnje i sl.

Vrste događaja koji se mogu evidentirati nisu ničim ograničene.

Boje događaja
žuto - podsjetnik za tekućeg korisnika
zeleno - alarm za tekućeg korisnika čiji datum još nije dospio
crveno - alarm za tekućeg korisnika čiji datum je dospio
plavo - podsjetnik ili alarm za druge korisnike tj. ne za tekućeg korisnika
bijelo - običan događaj
Pomoćni programi - id:125